U hrvatskim obrtima i slobodnim profesijama u samo mjesec dana zabilježeno je 8.348 zaposlenih manje. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u rujnu 2026. bilo je zaposleno ukupno 231.810 osoba, što je 3,5 posto manje nego u kolovozu.
Od toga se 214.804 osobe odnose na zaposlene u obrtima, a 17.006 na zaposlene u slobodnim profesijama. Pad je zabilježen u 13 djelatnosti, rast u šest, dok je u jednoj broj zaposlenih ostao nepromijenjen.
Najveće smanjenje, od 14,9 posto, zabilježeno je u djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Riječ je o sektoru u kojem su sezonske promjene očekivane, pa mjesečni pad treba promatrati i u tom kontekstu.
Najveći rast zaposlenosti, od 15,5 posto, zabilježen je u rudarstvu i vađenju. Po županijama, broj zaposlenih smanjen je u njih 11, a najveći pad, od 13,1 posto, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji. U devet županija zaposlenost je porasla, dok je u Karlovačkoj ostala nepromijenjena.
U usporedbi s rujnom prošle godine, broj zaposlenih u obrtima i slobodnim profesijama veći je za 1,3 posto. Dakle, mjesečni pad nije istodobno i godišnji pad. No, podatak o 8.348 zaposlenih manje u samo mjesec dana ponovno otvara pitanje stanja u obrtništvu – i učinka institucije koja bi trebala zastupati njegove interese.
Obrtnici imaju probleme, HOK svoju priču
Nedostatak radnika, rast troškova, administrativna opterećenja i sve teže poslovanje svakodnevica su brojnih obrtnika. Od Hrvatske obrtničke komore (HOK) očekuju da ih zastupa, štiti njihove interese i izbori konkretna poboljšanja.
No, proteklo razdoblje u HOK-u obilježila su i pitanja koja se nisu odnosila na svakodnevne probleme obrtnika, nego na samo vodstvo Komore, izborne odnose i raspodjelu funkcija.
Obrtnik.hr pisao je o velikoj turneji aktualnog predsjednika Dalibora Kratohvila, koji je obišao svih 20 područnih obrtničkih komora i 111 udruženja obrtnika. Četiri dana prije izborne Skupštine HOK je na službenom Facebook kanalu promovirao taj obilazak kao postignuće predsjednika. Pitali smo tko je platio putovanja, gorivo i cestarine te je li službeni kanal institucije korišten za predizbornu promociju aktualnog predsjednika. Odgovor do objave ovog teksta nismo dobili
No, turneja je bila tek jedan dio priče.
Uoči izbora objavili smo i tvrdnje sugovornika da je Kratohvil već osigurao većinu te da su funkcije u budućem vodstvu unaprijed dogovorene. Dan prije izborne Skupštine objavili smo imena pet budućih potpredsjednika. Nakon izbora, svih pet bilo je potvrđeno.
Među njima su se našli i Robert Momić i Igor Šoković, nekadašnji Kratohvilovi kritičari koji su nakon izbornog raspleta postali članovi njegova najužeg tima.
Nekadašnji suparnici, novi suradnici
Posebno je pitanje izmjene Statuta Obrtničke komore Istarske županije, za koju je u našim tekstovima navedeno da ju je Kratohvil podržao, a kojom je Momiću omogućeno kandidiranje za treći mandat na čelu te komore.
U slučaju Šokovića otvoreno je pitanje financijskih problema Obrtničke komore Varaždinske županije i moguće povezanosti financijske ovisnosti o središnjoj Komori s političkim približavanjem njezinu vodstvu. Za tvrdnju da je financijska pomoć bila uvjetovana političkom potporom nema javno predočenog dokaza. No, pitanje se može razriješiti uvidom u odluke, financijsku dokumentaciju i zapisnike nadležnih tijela.
Sličan politički obrat dogodio se i u Udruženju obrtnika grada Zagreba. Damir Juretić, koji je 2022. podržavao protukandidata tadašnjem predsjedniku Ivici Zanettiju i bio među njegovim kritičarima, poslije je postao Zanettijev suradnik i potpredsjednik Udruženja. Na posljednjim izborima Zanetti je reizabran bez protukandidata.
Promjena savezništva sama po sebi nije nezakonita. Nije nezakonito ni da nekadašnji suparnici počnu surađivati. Ali kada nekadašnji kritičari završe u vodstvu, potencijalni izazivači ostanu bez prostora za izbornu utakmicu, a istodobno se mijenjaju pravila i naknade, javnost ima pravo znati kako su ti dogovori nastali i što je njima prethodilo.
Jesu li funkcije rezultat dogovora o zajedničkom radu ili način osiguravanja političke potpore? Jesu li promjene statuta bile u interesu članova ili su pogodovale pojedincima? I jesu li obrtnici, koji financiraju komorski sustav, uopće imali stvarnu mogućnost utjecati na takve odluke?
To su pitanja na koja fotografije s obilazaka i objave o novom vodstvu ne daju odgovor.
Komoru financiraju obrtnici, ali njezina predsjednika ne biraju neposredno
Problem nije samo u pojedinačnim izbornim događajima, nego i u samom ustroju HOK-a. Obrtnici obvezno financiraju komorski sustav, ali o predsjedniku središnje Komore ne odlučuju neposredno svi oni, nego članovi Skupštine. Ne vrijedi načelo „jedan obrtnik – jedan glas“.
Zato smo otvorili pitanje zašto o čelniku institucije koju financiraju obrtnici ne odlučuju neposredno svi njezini obveznici.
Na potrebu promjene upozorila je i Ljiljana Ivković, bivša potpredsjednica Obrtničke komore Zagreb i članica Skupštine HOK-a, postavljajući pitanje zašto obrtnik i dalje ne može sam odlučiti želi li biti član Komore.
Zakon o obrtu: Zašto obrtnik i dalje ne može odlučiti želi li biti član HOK-a?
Da problem nije samo u izbornim pravilima, pokazala je i reakcija s terena. Ivana Blaženić, obrtnica iz ribarske obitelji s više od 120 godina tradicije, na Susretu ribara upozorila je da se premalo čuje upravo one zbog kojih se takvi skupovi organiziraju – ribare.
Zar je Susret ribara prošao bez ribara?
Poruka je jednostavna: nije dovoljno organizirati susret i objaviti fotografije. Potrebno je čuti ljude koji od svojeg obrta žive i čije bi interese Komora trebala zastupati.
Otvoreno je i pitanje kaznene odgovornosti
Pitanja koja smo otvorili ne završavaju na političkim dogovorima i promjenama savezništava. Ako bi se dokazalo da su funkcije, financijska pomoć ili druge pogodnosti obećavane ili dodjeljivane kao protučinidba za glasove i političku potporu, ovisno o okolnostima moglo bi se otvoriti pitanje trgovanja utjecajem.
Ako bi odgovorne osobe zloupotrijebile položaj ili ovlasti radi pribavljanja koristi ili nanošenja štete, trebalo bi razmotriti i moguća obilježja kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti. Jednako tako, ako bi se utvrdilo da su sredstva Komore korištena za osobnu predizbornu promociju protivno pravilima i namjeni, trebalo bi utvrditi tko je takvu potrošnju odobrio i je li nastala šteta.
To nisu tvrdnje da je netko počinio kazneno djelo. O tome mogu odlučivati samo nadležna tijela na temelju dokaza. Ali pitanja o kojima smo pisali ne mogu se zatvoriti objavom rezultata izbora i predstavljanjem novog vodstva.
Za odgovore su potrebni računi, putni nalozi, financijski izvještaji, odluke i zapisnici. Potrebno je utvrditi tko je što predlagao, tko je odlučivao, tko je imao korist i jesu li sredstva obrtnika korištena u skladu s njihovom namjenom.
Detaljnije o tim pitanjima pisali smo u tekstu Kratohvil reizabran: Ima li ovdje kaznene odgovornosti?.
Što su obrtnici dobili zauzvrat?
Podaci o zaposlenosti ne mogu se izravno pripisati radu ili neradu HOK-a. Komora ne može riješiti svaki problem s kojim se obrtnici suočavaju. Ali može i mora pokazati što konkretno čini kako bi im olakšala poslovanje i zastupala njihove interese.
Upravo je zato legitimno usporediti svakodnevicu obrtnika s onime čime se bavi njihova Komora.
Dok se jedni bore za radnike, klijente i opstanak poslovanja, u komorskom sustavu otvarala su se pitanja turneja, izbora, statuta, funkcija, naknada i političkih dogovora.
Nije dovoljno obići 131 adresu, održati sastanke i objaviti fotografije. Nije dovoljno ni osigurati novi mandat. Obrtnici imaju pravo znati što je od svega toga donijelo stvarnu korist njihovim poslovima.
HOK se ne bi trebao mjeriti brojem posjećenih udruženja, održanih sastanaka i podijeljenih funkcija, nego rezultatima koje mogu osjetiti ljudi koje predstavlja.
Hrvatska obrtnička komora postoji zbog obrtnika, a ne obrtnici zbog Komore. Jer obrtnici ne žive od komorskih priopćenja, izbornih dogovora i fotografija s terena.
Žive od svoga rada.
