Sutra u 12 sati održat će se izborna Skupština Hrvatske obrtničke komore (HOK). Na njoj bi aktualni predsjednik Dalibor Kratohvil trebao dobiti priliku za novi mandat. No, ako je vjerovati obrtnicima upućenima u izborni proces, odluka je možda već donesena – i to prije nego što su članovi Skupštine uopće sjeli za izborni stol.
Prema tvrdnjama naših sugovornika, Kratohvil je tijekom kampanje već osigurao potrebnu većinu, a sutrašnja Skupština mogla bi biti tek formalna potvrda dogovora postignutih na terenu. U prethodnim smo tekstovima pisali o njegovoj turneji po Hrvatskoj, tijekom koje je obišao svih 20 područnih obrtničkih komora i 111 udruženja obrtnika, ali i otvorili pitanje tko je platio tu turneju i je li službeni kanal HOK-a korišten za promidžbu aktualnog predsjednika uoči izbora.
Sada nam dugogodišnji obrtnik, koji je pristao govoriti isključivo pod uvjetom da mu ne otkrijemo identitet, iznosi tvrdnje o načinu na koji je Kratohvil navodno osiguravao potporu.
„Kratohvil ima slobodne ruke što se tiče korištenja službenog auta i kartice za gorivo. On je doslovno s novcima svih hrvatskih obrtnika proputovao Hrvatsku i izlobirao za samoga sebe. Dakle, nije platio gorivo obilazeći obrtnike i članove Skupštine o kojima ovisi njegov izbor. Nije platio niti troškove cestarine. A za to nije koristio niti vlastiti automobil, već službeni automobil koji je u vlasništvu obrtnika koji ga financiraju putem obveznog komorskog doprinosa”, tvrdi naš sugovornik.
Drugim riječima, postavlja se pitanje je li aktualni predsjednik resurse Komore, koje financiraju obrtnici, koristio i za osiguravanje vlastitog reizbora.
Hrvatskoj obrtničkoj komori poslali smo upit o tome tko je financirao Kratohvilova putovanja, uključujući troškove službenog automobila, goriva i cestarina. Odgovor do zaključenja ovog članka nismo dobili.
Naš sugovornik tražio je da mu ne otkrijemo identitet jer se, kako kaže, boji mogućih posljedica zbog javnog istupanja i kritiziranja vodstva HOK-a.
Bivši Kratohvilovi kritičari navodno postaju njegovi potpredsjednici
Sugovornik tvrdi da nije poznat samo ishod izbora za predsjednika, nego i raspored funkcija u novom vodstvu HOK-a. Prema njegovim saznanjima, mjesta bi trebali zadržati dosadašnji potpredsjednici Antun Trojnar iz Obrtničke komore Zagreb i Joso Smolić iz Obrtničke komore Šibensko-kninske županije.
S druge strane, iz najužeg vodstva navodno bi trebali otići Jelena Ivaniš iz Obrtničke komore Brodsko-posavske županije i Emil Priskić iz Obrtničke komore Primorsko-goranske županije.
Njihova mjesta, tvrdi, trebali bi zauzeti Tomislav Ivandija iz Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, Igor Šoković iz Obrtničke komore Varaždinske županije i Robert Momić iz Obrtničke komore Istarske županije.
Upravo su posljednja dvojica posebno zanimljiva jer su, prema riječima našeg sugovornika, donedavno bili među najžešćim Kratohvilovim kritičarima.
„To je gotova stvar. Jučer oporba, sutra vladajući. Momić je bio najveći kritičar Dalibora Kratohvila. Isto tako i Šoković. Ako protivnicima daš ono što im treba, riješio si problem. Neprijatelje koji ti mogu postati protukandidati na izborima pozoveš u svoj tim. Ali neće Momić i Šoković dobiti samo mjesto potpredsjednika HOK-a, već nešto što je njima puno bitnije”, tvrdi naš sugovornik.
Njegove tvrdnje otvaraju pitanje jesu li najavljena kadrovska rješenja rezultat dogovora o zajedničkom vođenju Komore ili političkog kompromisa kojim se potencijalne protivnike pretvara u suradnike.
Statut, treći mandat i financijski problemi jedne Komore
Sugovornik pritom iznosi i konkretne tvrdnje o mogućim motivima koji bi, prema njegovu mišljenju, mogli stajati iza ulaska Momića i Šokovića u Kratohvilov tim.
„Kratohvil je amenovao izmjenu Statuta Obrtničke komore Istarske županije zahvaljujući čemu Momić i treći put može biti šef Komore, dok Igor Šoković, koji je prošlog mjeseca reizabran za šefa Obrtničke komore Varaždinske županije, jako treba HOK s obzirom na to da je njegova Komora u izrazito lošoj financijskoj situaciji! Ovo je nešto što svi trebaju znati i to je ključno. Zapravo, uopće ne znam je li sve to legalno i u skladu sa hrvatskim zakonom”, kaže naš sugovornik.
Ovdje je važno razdvojiti dvije stvari: izmjena statuta i njezine posljedice mogu se provjeravati kroz službene dokumente, dok su tvrdnje o motivima pojedinaca i političkoj pozadini tih odluka interpretacija sugovornika. No, ako se ljudi koji su donedavno bili protivnici aktualnog predsjednika sada nađu u njegovu najužem timu, pitanje političke cijene takvog saveza teško se može izbjeći.
Damir Juretić: Od protivnika do najbližeg suradnika
Da preokreti između oporbe i vlasti nisu nepoznanica u komorskom sustavu, pokazuje i primjer Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Damir Juretić, vlasnik kemijske čistionice iz Zagreba, u prethodnom je mandatu bio jedan od najglasnijih kritičara predsjednika Udruženja Ivice Zanettija i njegova tima. Na izborima 2022. godine bio je dio ekipe koja se suprotstavila Zanettiju, a podržavao je uglednog zagrebačkog obrtnika Miljenka Vuka, koji je u utrci za predsjednika izgubio za dlaku.
Ove godine Juretić je promijenio taktiku. Priklonio se Zanettiju, koji je na izborima ostao bez protukandidata i osigurao novi četverogodišnji mandat. Juretić je zauzvrat postao potpredsjednik Udruženja obrtnika grada Zagreba.
No, uz novu funkciju dolazi i naknada. Prema podacima kojima raspolažemo, riječ je o neto mjesečnom iznosu od 450 eura, nakon što je naknada povećana s dotadašnjih 300 eura.
Naš sugovornik, koji je u prošlom mandatu bio član najvišeg tijela upravljanja Udruženja, tvrdi da je upravo Juretić predložio povećanje svih naknada za 50 posto, uključujući i naknade članovima Upravnog odbora čiji je tada bio član.
„Juretić je odmah prihvatio Zanettijevu ponudu da mu bude najbliži suradnik i izjavio da mu je to čast. Pritom bih dodao kako je osim časti riječ i o neto mjesečnoj naknadi od 450 eura. Koja je skočila s 300 na 450 eura, upravo nakon prijedloga Damira Juretića, na jednoj od sjednica Upravnog odbora Udruženja obrtnika grada Zagreba, na kojoj je Juretić predložio povećanje svih naknada za 50 posto, uključujući i naknadu članovima Upravnog odbora čiji je tada bio član”, tvrdi sugovornik.
Tako je čovjek koji je u prethodnom mandatu bio na suprotnoj strani završio u najužem timu predsjednika Ivice Zanettija kojeg je kritizirao. Sličan obrazac naš izvor sada najavljuje i na nacionalnoj razini.
Obrtnici financiraju sustav, a tko kontrolira odluke?
Sutra će se vidjeti koliko su se najave našeg sugovornika pokazale točnima. Bit će poznato hoće li Dalibor Kratohvil dobiti novi mandat, tko će zauzeti potpredsjednička mjesta i hoće li se među njegovim najbližim suradnicima naći i ljudi koji su ga donedavno javno ili unutar komorskog sustava kritizirali.
No, pitanje koje ostaje nije samo tko će dobiti koju funkciju. Riječ je o načinu na koji se upravlja institucijom koju obvezno financiraju hrvatski obrtnici. Tko nadzire korištenje njezinih resursa? Kako se osigurava odgovornost izabranih predstavnika? I koliko je cijeli izborni proces otvoren onima koji taj sustav plaćaju?
Ako se potpora za vodstvo Komore dogovara iza zatvorenih vrata, ako se funkcije dijele između dosadašnjih protivnika, a resursi institucije koriste u kampanji aktualnog predsjednika, onda to nisu samo kadrovska pitanja. To je pitanje povjerenja u cijeli komorski sustav.
Obrtnici ne financiraju HOK kako bi gledali političke igre i dogovore malog kruga ljudi. Financiraju ga kako bi ih zastupao. A sutrašnji izbori trebali bi pokazati tko će preuzeti odgovornost za taj posao – i u čijem interesu.
