Njemačko gospodarstvo suočava se s ozbiljnim izazovima, potvrđuju najnoviji podaci Instituta za ekonomska istraživanja iz Hallea (IWH). U razdoblju od siječnja do ožujka ove godine stečaj je objavilo čak 4.573 poduzeća, što predstavlja najvišu razinu još od trećeg tromjesečja 2005. godine.
Zabrinjava i činjenica da su aktualne brojke više nego u vrijeme globalne financijske krize 2009. godine, što dodatno naglašava dubinu trenutnih gospodarskih poteškoća.
Posebno snažan rast zabilježen je u ožujku, kada je broj stečajeva bio čak 71 posto viši u odnosu na prosjek za isti mjesec u razdoblju od 2016. do 2019. godine, odnosno prije pandemije. Najteže su pogođeni građevinski i maloprodajni sektor, gdje su stečajevi dosegnuli najviše razine otkako se vodi evidencija.
Iako je broj zatvorenih tvrtki u ožujku značajno porastao, riječ je uglavnom o manjim poduzećima, pa je broj pogođenih radnika bio manji nego u veljači i u istom razdoblju prošle godine.
Prema procjenama IWH-a, negativni trendovi mogli bi se nastaviti i u nadolazećim mjesecima. Voditelj istraživanja stečajeva Steffen Müller upozorava kako ključni gospodarski pokazatelji ne upućuju na skori oporavak, te ne isključuje mogućnost ponavljanja vrlo visokih brojki iz ožujka.
Na razini cijele 2025. godine, broj stečajeva već je dosegnuo najvišu razinu od 2005., što jasno signalizira produbljivanje krize u najvećem europskom gospodarstvu.
Što to znači za Hrvatsku i građevinski sektor?
S obzirom na snažnu povezanost hrvatskog i njemačkog gospodarstva, osobito u građevinarstvu, ovakvi trendovi mogli bi imati nekoliko konkretnih posljedica.
Prije svega, moguće je usporavanje potražnje za hrvatskim izvođačima i radnicima koji rade na njemačkom tržištu, što bi dio radne snage mogao vratiti na domaće tržište. To bi u srednjem roku moglo povećati ponudu radnika u Hrvatskoj i djelomično ublažiti kronični nedostatak radne snage u građevini.
S druge strane, smanjena investicijska aktivnost u Njemačkoj može se preliti i na Hrvatsku kroz opreznije investitore, osobito u segmentu nekretnina i velikih projekata. To bi moglo usporiti rast cijena gradnje koji je posljednjih godina bio izrazito snažan.
Kada je riječ o cijenama usluga i gradnje, moguće je njihovo postupno stabiliziranje, pa čak i blagi pad u određenim segmentima, ali ne treba očekivati nagle korekcije. Naime, troškovi materijala i dalje ostaju relativno visoki, a domaće tržište i dalje karakterizira snažna potražnja, osobito u turizmu i stanogradnji.
Za hrvatske obrtnike i građevinske tvrtke ovo razdoblje može predstavljati i izazov i priliku – izazov zbog neizvjesnosti na ključnim izvoznim tržištima, ali i priliku za jačanje pozicije na domaćem tržištu te potencijalno povoljnije uvjete rada i nabave u slučaju smirivanja cijena.
