Vlada je predstavila novi paket antiinflacijskih mjera kojim želi zaustaviti rast cijena i smanjiti inflacijske pritiske koji posljednjih mjeseci ponovno jačaju u hrvatskom gospodarstvu. No, uz mjere usmjerene prema energentima i državnoj potrošnji, dio paketa izravno se odnosi i na obrtnike, poduzetnike i iznajmljivače, zbog čega će izazvati posebnu pozornost poslovne zajednice.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić poručio je kako Hrvatska trenutačno osjeća posljedice visokih geopolitičkih napetosti i rasta cijena energenata, dok istodobno snažna domaća potražnja dodatno potiče inflaciju.
Prema posljednjim podacima, inflacija je u travnju dosegnula 5,8 posto, što je najviša razina od listopada 2023. godine.
Mijenjaju se pravila za paušalne obrte
Najviše interesa među obrtnicima izazvat će najavljene izmjene paušalnog oporezivanja obrta.
Ministarstvo financija upozorava da je broj paušalnih obrta u Hrvatskoj posljednjih godina eksplodirao. Dok ih je 2017. godine bilo oko 27.500, krajem 2025. taj je broj premašio 101.000 obrta.
Prema riječima ministra Ćorića, dio tog rasta posljedica je takozvanog prikrivenog nesamostalnog rada, odnosno situacija u kojima pojedinci formalno posluju kao paušalni obrtnici, a u praksi rade za jednog naručitelja na način sličan zaposlenicima.
Zbog toga Vlada planira izmijeniti način obračuna doprinosa za više prihodovne razrede paušalnih obrta.
„Hrvatskoj i dalje trebaju paušalni obrti i ovaj oblik poduzetništva, ali ne želimo umjetno prelijevanje iz nesamostalnog rada u paušalne obrte“, poručio je Ćorić.
Najvećem broju paušalaca kojih je gotovo 60 posto i prihoduju do 19.900 eura godišnje ne bi se trebalo ništa mijenjati.
Onima u najvećem poreznom razredu s prihodom od 50.000 do 60.000 eura, porezna davanja rasla bi za čak 82 posto. Njih je nešto više od devet posto.
Obrtnici paušalisti u poreznom razredu od 40.000 do 50.000 eura plaćali bi 49 posto više, oni u razredu od 30.600 do 40.000 eura 24,6 posto više, dok bi 7,67 posto više poreza plaćali obrtnici s prihodom od 19.900 do 30.600 eura.
Detalji novih koeficijenata i iznosa doprinosa tek će biti poznati nakon zakonskih izmjena, no jasno je da će obrtnici s višim prihodima ubuduće imati veće obveze.
Porez na prekomjerne marže velikih kompanija
Jedna od najznačajnijih novosti odnosi se na uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže.
Nova mjera odnosit će se na srednje i velike tvrtke, a država će uspoređivati ostvarenu dobit u 2026. godini s prosjekom dobiti iz prethodne tri godine.
Ako dobit premaši taj prosjek za više od 15 posto, razlika će se smatrati prekomjernom maržom i oporezivat će se stopom od čak 50 posto.
Vlada pritom naglašava kako će od ove mjere biti izuzeti izvoznici koji više od polovice svojih prihoda ostvaruju na stranim tržištima.
Cilj je, kako ističu iz Ministarstva financija, spriječiti neopravdano podizanje cijena i dodatno poticanje inflacije.
Veći paušal za kratkoročni najam
Promjene čekaju i pružatelje usluga kratkoročnog smještaja.
Vlada planira povećati iznose paušalnog poreza za iznajmljivače u turistički najrazvijenijim područjima Hrvatske.
Tako će:
- u drugoj skupini turističke razvijenosti paušal porasti sa 70 na 100 eura
- u prvoj skupini s 100 na 150 eura
Iako će kratkoročni najam i dalje ostati porezno povoljniji od dugoročnog, Vlada želi smanjiti postojeće razlike između ta dva modela.
Država kreće od vlastite potrošnje
Ćorić je naglasio kako se antiinflacijski paket ne odnosi samo na privatni sektor.
Prema njegovim riječima, Vlada je kroz racionalizaciju rashoda i veće korištenje europskih sredstava već osigurala uštede od oko 1,3 milijarde eura, odnosno približno 1,4 posto BDP-a.
Najavljeno je i:
- usporavanje rasta državne potrošnje
- zadržavanje postojećih proračunskih prava do prvog kvartala 2027.
- zamrzavanje administrativno reguliranih cijena
- nastavak subvencioniranja energenata
- zadržavanje ograničenih cijena za 100 kategorija proizvoda
Što ove mjere znače za obrtnike?
Za većinu obrtnika najvažnija će biti činjenica da se paušalni model poslovanja ne ukida, ali će se za dio obrta s višim prihodima povećati doprinosi.
Istodobno, Vlada jasno šalje poruku da želi zadržati paušalni obrt kao važan oblik poduzetništva, ali uz strožu kontrolu slučajeva u kojima se koristi kao zamjena za klasično zapošljavanje.
Poslovna zajednica sada očekuje konkretne prijedloge zakonskih izmjena kako bi se moglo procijeniti koliki će stvarni financijski učinak nove mjere imati na obrtnike, freelancere i male poduzetnike.
Jedno je sigurno – borba protiv inflacije ulazi u novu fazu, a dio tereta stabilizacije gospodarstva Vlada planira podijeliti i s poduzetnicima.
