Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, “lead developeri” i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova primanja daleko iznad državnog prosjeka, dok su najpotplaćeniji radnici oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima, kao što su šivači i frizeri, analiza je portala MojPosao.
U 2025. godini je prosječna mjesečna neto plaća, s uključenim dodacima na plaću, u Hrvatskoj iznosila 1.538 eura, što je 14 posto više nego godinu prije.
Najveći dio zaposlenih u Hrvatskoj, njih 38 posto, i dalje se nalazi u platnom razredu od 1.000 do 1.500 eura mjesečno. Ipak, udio građana u tom rasponu osjetno se smanjio u usporedbi s 2024. godinom, kada je iznosio 44 posto, što upućuje na postupni pomak prema višim primanjima.
Taj se trend jasno vidi i u rastu broja građana u višim platnim razredima, pa tako primanja između 1.500 i 2.000 eura je u 2025. ostvarivalo 22 posto zaposlenih, u odnosu na 18 posto godinu ranije. Još je izraženiji rast zabilježen na vrhu ljestvice, pa tako 15 posto građana sada ima mjesečna primanja viša od 2.000 eura, dok je godinu ranije u toj skupini bilo tek 10 posto zaposlenih.
Plaću manju od 1.000 eura u 2025. godini primalo je 12 posto građana, što je gotovo upola manje nego godinu ranije, kada je u tom platnom razredu bilo 27 posto zaposlenih.
Anesteziolozima više od 3.600 eura, šivačima niti 900
Anesteziolozi, piloti, IT arhitekti, “lead developeri” i liječnici predvode ljestvicu najplaćenijih zanimanja u Hrvatskoj te su njihova su primanja daleko iznad državnog prosjeka. Konkretnije, anesteziolozi prosječno zarađuju oko 3.657 eura mjesečno, piloti 3.246 eura, a IT arhitekti 2.823 eura. Među onima s najvišim plaćama su i liječnici s prosječnom zaradom od 2.729 eura, pokazala je analiza.
Na drugom kraju spektra, najpotplaćeniji radnici u Hrvatskoj su oni u uslužnim i pomoćnim zanimanjima. Šivači u prosjeku mjesečno zarađuju 864 eura, frizeri 962 eura, čistači oko 963 eura, a krojači i spremačice oko 984 eura.
Gledano prema djelatnostima, i dalje vrh ljestvice po visini plaća drži IT industrija, pri čemu prosječna primanja u tom sektoru iznose 1.789 eura, što je oko 16 posto iznad nacionalnog prosjeka.
Iznadprosječne plaće bilježe i financije i osiguranje, s prosječnim primanjima od 1.622 eura, što je pet posto više u odnosu na nacionalni prosjek od 1.538 eura. Slično je i sa sektorom proizvodnje, prijenosa i distribucije energije, nafte, vode i otpada, u kojem je prosječna plaća lani iznosila 1.632 eura, kao i građevinarstvu, arhitekturi i nekretninama, s prosjekom od 1.612 eura.
S druge strane, plaće nešto ispod nacionalnog prosjeka zabilježene su u javnoj upravi, državnoj službi i lokalnoj administraciji, koje su lani prosječno iznosile 1.526 eura. U transportu, logistici, skladištenju i poštanskim uslugama, kao i djelatnosti zdravstva i socijalnog rada prosječne plaće lani su iznosile po 1.506 eura. Nešto osjetnije ispod nacionalnog prosjeka, za osam posto i plaćom od 1.412 eura nalaze se obrazovanje i znanost.
Najveće plaće u stranim tvrtkama
Gledano prema tipu vlasništva, najveći rast plaća zabilježen je u javnoj i lokalnoj samoupravi, gdje su primanja porasla za 20 posto, te u državnim tvrtkama, za 18 posto. Unatoč tome, najviše plaće i dalje se isplaćuju u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu, gdje prosječna primanja iznose 1.686 eura, što je 10 posto iznad nacionalnog prosjeka.
Razlike su vidljive i s obzirom na veličinu poslodavca, pa su tako u mikro poduzećima s do deset zaposlenika plaće u 2025. iznosile 1.383 eura, uz rast od 14 posto u odnosu na godinu ranije. Prosječne plaće u malim i srednjim tvrtkama, koje najčešće zapošljavaju između 20 i 50 radnika, kreću se oko nacionalnog prosjeka, pokazala je analiza.
S druge strane, zaposlenici u velikim tvrtkama s više od 1.000 zaposlenih ostvaruju plaće koje su pet iznad prosjeka, a u odnosu na godinu ranije porasle su u prosjeku za 16 posto.
