Znamo kako je nedostatak radne snage jedna od najvećih boljki hrvatskog obrtništva i poduzetništva. Uvoz radne snage posebno u sektoru graditeljstva jedna je od alternativa.
Ali pitanje je koja je budućnost obiteljskih obrta, među kojima ima i onih s tradicijom od preko 100 godina i hoće li ih imati tko naslijediti s obzirom na veliki pad nataliteta u Hrvatskoj.
Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako se u Hrvatskoj lani rodilo najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja.
Ogroman pad od 2000. godine
U 2023. je tako rođeno 32.047 djece ili gotovo 2000 manje nego 2022. godine kad ih je rođeno 34.027 čime je nastavljen trend znatnog smanjenja broja živorođene djece. Primjerice 2000. godine rođeno je 43.746 djece.
Zbog te je činjenice trend smanjenja prirodnog priraštaja stanovništva izrazito nepovoljan, kažu iz Državnog zavoda za statistiku.
Manje sklopljenih brakova
U 2022. su sklopljena 18.074 braka, što je za 0,7 posto manje nego u 2021. Na 1000 stanovnika sklopljena 4,7 braka.
Prosječna starost pri sklapanju prvog braka povećava se i za ženika i za nevjestu.
Tako je u 2000. nevjesta prvi brak sklapala s prosječno 25,3 godine, a ženik s 28,6 godina, dok je u 2022. prosječna starost nevjeste iznosila 29,3 godina, a ženika 31,7 godina.
