Kako poljoprivreda može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena i istodobno postati održivija? Odgovore na to pitanje protekle su dvije godine tražili stručnjaci, institucije i poljoprivrednici iz Italije i Hrvatske kroz europski projekt GECO 2.2, čiji su rezultati predstavljeni na završnoj konferenciji održanoj u Ravenni.
Projekt financiran kroz program Interreg Italija – Hrvatska 2021-2027 imao je za cilj razviti temelje za stvaranje dobrovoljnog regionalnog tržišta ugljika namijenjenog poljoprivrednom sektoru. Poseban naglasak stavljen je na razvoj inovativnih poljoprivrednih tehnika koje povećavaju sposobnost tla i biomase za skladištenje ugljika, ali i na stvaranje modela koji bi se mogao primjenjivati na europskoj razini.
U projektu su od 2024. godine sudjelovale brojne organizacije iz Italije i Hrvatske, među kojima su CIHEAM Bari – Međunarodni centar za napredne mediteranske agronomske studije, Legacoop Romagna, Coldiretti Molise, Legacoop Marche, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije, Dubrovačko-neretvanska županija te Udruga maslinara Mastrinka.
Uključeno 160 poljoprivrednih gospodarstava i više od 200 pokusnih parcela
Predsjednik Legacoop Romagne Paolo Lucchi istaknuo je kako je projekt pokazao veliki interes poljoprivrednog sektora za rješavanje posljedica klimatskih promjena.
„Projekt je uključio 160 poduzeća i više od 200 parcela s obje strane Jadrana, što potvrđuje da je poljoprivredni sektor svjestan izazova klimatskih promjena. Poljoprivreda je među prvima koja osjeća posljedice tih promjena i zato moramo razvijati nova rješenja i mjere prilagodbe“, rekao je Lucchi.
Dodao je kako je upravo zbog potrebe za konkretnim odgovorima Legacoop Romagna odlučio sudjelovati u projektu GECO 2.2 kao vodeći partner.
Na završnom skupu sudjelovao je i zastupnik u Europskom parlamentu te član Odbora za poljoprivredu Stefano Bonaccini, koji je naglasio kako ekstremni vremenski događaji postaju sve učestaliji.
„Od poplava u Romagni 2023. godine do posljednjih tuča, jasno je da se suočavamo sa sve ekstremnijim pojavama. Moramo smanjiti količinu CO₂ koja ulazi u atmosferu i poticati održive modele proizvodnje“, poručio je Bonaccini.
Prema njegovim riječima, europski Zeleni plan važan je smjer, ali ga treba dodatno prilagoditi kako bi poljoprivrednici i građani s manjim financijskim mogućnostima mogli pratiti promjene i ulagati u nove tehnologije.
Carbon farming kao prilika za budućnost poljoprivrede
Jedna od glavnih tema završne konferencije bila je takozvana karbonska poljoprivreda (carbon farming) – skup poljoprivrednih i šumarskih praksi kojima se povećava sposobnost tla da apsorbira CO₂ ili se smanjuje emisija stakleničkih plinova.
Sudionici su raspravljali o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, regulatornom okviru za tržište ugljika te mogućnostima koje takvi modeli mogu pružiti poljoprivrednicima.
Znanstveni koordinator projekta Antonio Cinti predstavio je završne rezultate, dok su Ivana Dević, zamjenica ravnatelja Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije, i Vincenzo Verrastro, agronom i znanstveni administrator CIHEAM Bari, predstavili model certificiranja i praktične alate razvijene kroz projekt.
Hrvatski partneri važan dio europske inicijative
Projekt GECO 2.2 pokazao je važnost prekogranične suradnje u razvoju održive poljoprivrede. Hrvatski partneri sudjelovali su u testiranju modela, razmjeni znanja i razvoju zajedničkih standarda koji će omogućiti lakše uključivanje poljoprivrednika u tržište ugljika.
Na završnoj konferenciji sudjelovali su predstavnici regionalnih institucija, istraživačkih organizacija i stručnjaci za održivu poljoprivredu, među kojima Giampaolo Sarno iz Regije Emilia-Romagna, Pierpaolo Pallara iz istraživačkog centra CREA te Vitantonio Priore iz Regije Puglia.
Projekt je zaključen raspravom o budućem razvoju zajedničkih sustava certificiranja, a završnu riječ imala je Helena Brčić, voditeljica projekta iz Zajedničkog tajništva programa Interreg VI-A Italija – Hrvatska 2021.–2027.
GECO 2.2 pokazao je da klimatske promjene predstavljaju izazov koji prelazi državne granice, ali i da poljoprivreda može postati jedan od važnih saveznika u stvaranju održive budućnosti.
