Cijena plina na europskom tržištu u srijedu se približila granici od 100 eura po megavatsatu. Na nizozemskoj burzi TTF, referentnom tržištu za trgovinu plinom u Europi, megavatsat plina s isporukom u studenome poslijepodne je stajao 99,85 eura, uz rast od gotovo četiri posto u odnosu na prethodno zatvaranje.
Riječ je o najvišoj cijeni od prosinca 2022. godine, a rast traje od kraja rujna. Na tržište istodobno utječu poremećaji u isporukama ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Katara i pad temperatura na početku sezone grijanja.
Viši troškovi energije pritisak su na obrtnike
Rast cijena plina posebno je važan za obrtnike i male poduzetnike koji energente koriste u proizvodnji, ugostiteljstvu, pekarstvu, radionicama i grijanju poslovnih prostora. U djelatnostima s velikom potrošnjom energije poskupljenje može povećati operativne troškove i smanjiti profitne marže.
Koliko će se promjene na veleprodajnom tržištu odraziti na pojedine poslovne subjekte ovisi o ugovorenim uvjetima opskrbe, načinu formiranja cijena i udjelu energenata u ukupnim troškovima. Rast burzovnih cijena ne znači nužno da će računi svih korisnika odmah porasti, ali produljena razdoblja visokih cijena otežavaju planiranje poslovanja.
Razmjeri promjene vidljivi su i u usporedbi s početkom godine. Prvog dana siječnja megavatsat plina na europskom tržištu stajao je 28,20 eura. Cijene su naglo porasle u ožujku, nakon američko-izraelskog napada na Iran i eskalacije sukoba koji su poremetili promet kroz Hormuški tjesnac, jednu od ključnih svjetskih ruta za prijevoz energenata.
Poremećaji u Kataru dodatno ograničavaju ponudu
Dodatnu neizvjesnost izazvala su oštećenja katarskih plinskih postrojenja. Sredinom ožujka, nakon izraelskog napada na plinsko polje Južni Pars, Iran je napao postrojenja u katarskom industrijskom središtu Ras Laffanu.
Prema tadašnjim izjavama direktora QatarEnergyja Saada al-Kaabija, oštećenja su zahvatila 17 posto katarskih izvoznih kapaciteta. Popravak bi mogao trajati od tri do pet godina, tijekom kojih bi godišnje isporuke mogle biti smanjene za 12,8 milijuna tona plina.
U srijedu je talijanska energetska kompanija Edison objavila da je QatarEnergy produljio primjenu klauzule više sile do kraja prosinca. Takva klauzula omogućuje ugovornoj strani da, pod određenim uvjetima, ne ispuni ugovorene obveze zbog izvanrednih okolnosti.
Italija od Katara prema dugoročnom ugovoru godišnje nabavlja 6,4 milijarde kubičnih metara plina, što odgovara približno desetini njezine godišnje potrošnje.
Europska skladišta slabije popunjena nego lani
Pritisak na tržište pojačava i činjenica da su europska skladišta plina slabije popunjena nego u istom razdoblju prošle godine.
Prema podacima udruženja Gas Infrastructure Europe (GIE), skladišta plina u Europskoj uniji u utorak su bila popunjena 74,93 posto kapaciteta. Na isti dan 2025. godine popunjenost je iznosila 82,43 posto.
Prema procjenama analitičara i stručnjaka navedenima u izvješću, do početka studenoga popunjenost bi se mogla kretati između 75 i 78 posto, što je približno deset postotnih bodova ispod petogodišnjeg prosjeka.
Europska unija iz skladišta uobičajeno podmiruje oko 25 do 30 posto zimske potrošnje plina. Ostatak osigurava tekućim isporukama plinovodima i uvozom ukapljenog prirodnog plina, osobito iz Norveške i Sjedinjenih Američkih Država.
Dodatne promjene u opskrbi od iduće godine
Europsko energetsko tržište očekuju i daljnje promjene u strukturi opskrbe. Od siječnja iduće godine Europska unija uvodi potpunu zabranu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina, što dodatno naglašava važnost alternativnih dobavnih pravaca i pouzdanosti opskrbe.
Daljnje kretanje cijena ovisit će o razvoju geopolitičkih okolnosti, raspoloživosti plina na međunarodnom tržištu, vremenskim uvjetima i mogućnosti Europe da osigura dovoljne zalihe.
Iako se rast veleprodajnih cijena ne prenosi automatski na sve krajnje korisnike, dugotrajnija nestabilnost na energetskom tržištu može povećati troškovni pritisak na poslovanje i otežati planiranje troškova u mjesecima koji slijede.
