U sustav Fiskalizacije 2.0 uključeno je 299.240 poreznih obveznika izdavatelja i primatelja eRačuna, a kojih je do sad izdano više od 1,6 milijuna, kažu iz Porezne uprave.
Iako kažu da sustav “funkcionira stabilno i u velikom opsegu”, ipak priznaju da se pojavljuju određeni problemi.
“Do njih dolazi jer određeni broj poreznih obveznika još uvijek nije potvrdio pristupnu točku. To samo po sebi u pravilu nije protivno zakonskim odredbama, ali samo ukoliko se radi o poreznim obveznicima koji nemaju potrebe izdavanja ili zaprimanja eRačuna radi statusa svojih poslovnih aktivnosti. Takvim poreznim obveznicima Porezna uprava će uputiti poziv ostavljajući rok za dodatnu prilagodbu”, poručili su.
Napominju i da je kod nekih poduzetnika i posrednika potrebno dodatno prilagoditi programska rješenja. Kako ističu, kroz razmjenu eRačuna uočena je potreba za dodatnim razumijevanjem objavljenih tehničkih dokumenata (dostupnih na stranicama Porezne uprave), ali i potrebu za doradom programskih rješenja svih uključenih u postupak razmjene eRačuna (porezni obveznici, računovodstveni uredi i porezni savjetnici, računovodstveni programi, informacijski posrednici).
eRačun ima “zadanu formu”
Upozoravaju i da tko ne poštuje zadanu formu ne može izdati eRačun. Naime, eRačun je dokument u zadanoj formi u skladu s EU normom koja obuhvaća i hrvatsko proširenje. Kako bi se omogućila ispravna izrada eRačuna, Porezna uprava je objavila validator. Kažu kako se unatoč zakonskim odredbama i objavljenom validatoru u razmjeni eRačuna zamjećuje nepoštivanje obvezatnosti podataka prema EU normi i hrvatskom proširenju čime se posljedično ne može izraditi fiskalizacijska poruka koju može zaprimiti Sustav za fiskalizaciju. Navedeni problem još uvijek bilježe određeni računovodstveni programi radi čega se putem pristupnih točaka ne mogu razmijeniti eRačun-i.
Kao ostale razloge iz Porezne uprave navode nedovoljnu informiranost o strukturi eRačuna, o čemu su, kako ističu, objavili niz tehničkih dokumenata, a kažu i da porezni obveznik koji nije ovlastio osobu za provedbu fiskalizacije, ne može je ni provesti.
Ističu i da je zaprimljen veliki broj upita koji se odnose na praksu koja se razvila, a koja nije u skladu s već postojećim poreznim propisima, a kao primjer navode izdavanje računa u slučaju internih obračuna ili navođenje datuma izdavanja računa koji nije u skladu sa stvarnim datumom izdavanja računa. Stoga ističu da se računovodstveni programi moraju uskladiti sa Zakonom o fiskalizaciji i ostalim pozitivnim propisima.
Hoće li biti kazni?
Porezna uprava navodi kako razvija partnerski odnos s poreznim obveznicima te će kod nastalih grešaka tijekom implementacijskog razdoblja primjenjivati načelo oportuniteta, prema kojem se prekršajni postupci neće provoditi ako porezni obveznici surađuju u provedbi poreznih postupka.
Poručuje li time Porezna uprava da će u početnoj fazi naglasak staviti na suradnju i prilagodbu, a ne na kažnjavanje, tek ćemo vidjeti.
