Veliki porezni dugovi koji se pojavljuju na javnom popisu u brojnim slučajevima nisu rezultat dugogodišnjeg neplaćanja poreza, već naknadno utvrđenih obveza povezanih s organiziranim poreznim i trošarinskim prijevarama. Tako tvrdi Ministarstvo financija, odgovarajući na pitanja Udruge Glas poduzetnika o nastanku višemilijunskih dugovanja i učinkovitosti njihove naplate.
Ministarstvo financija oglasilo se nakon što je Udruga Glas poduzetnika (UGP) zatražila jasne odgovore o tome kako nastaju višemilijunski porezni dugovi, koliko je učinkovita njihova naplata te postupa li Porezna uprava jednako prema svim poreznim obveznicima.
U odgovoru Ministarstvo ističe kako najveći dugovi po osnovi posebnih poreza i trošarina u velikom broju slučajeva nisu nastali uobičajenim poslovanjem niti su povezani s redovitim prometom trošarinskih proizvoda u Hrvatskoj.
Riječ je, objašnjavaju, o naknadno utvrđenim poreznim obvezama koje proizlaze iz složenih međunarodnih prijevara. U takvim slučajevima pravne i fizičke osobe kroz fiktivne poslovne transakcije prikrivaju stvarne isporuke trošarinskih proizvoda unutar Europske unije.
Kako nastaju višemilijunski porezni dugovi?
Prema objašnjenju Ministarstva, porezni dug u takvim slučajevima može nastati tek nakon što nadležna tijela provedu nadzor i utvrde nezakonito postupanje.
Obveza obračuna i naplate trošarina nastaje kada se utvrdi da je došlo do nezakonitih radnji, a sudionici u organiziranim poreznim prijevarama mogu biti proglašeni trošarinskim dužnicima neovisno o stvarnom odredištu robe.
Budući da takvi prijevarni lanci mogu obuhvaćati vrlo velike količine energenata i drugih trošarinskih proizvoda, naknadno utvrđene obveze mogu dosegnuti višemilijunske iznose.
Ministarstvo stoga upozorava da dio najvećih iznosa na javnom Popisu poreznih dužnika ne predstavlja dug koji se godinama postupno gomilao, već obveze utvrđene nakon razotkrivanja međunarodnih poreznih prijevara.
Ministarstvo tvrdi da se prema svima postupa jednako
Pritom odbacuju mogućnost različitog postupanja prema poreznim obveznicima, ističući da Porezna uprava postupa u skladu sa zakonom te kontinuirano poduzima mjere radi naplate dospjelih obveza.
Postupak naplate uređen je Općim poreznim zakonom i, prema navodima Ministarstva, provodi se neovisno o veličini poreznog obveznika i iznosu njegova duga.
Javna objava Popisa poreznih dužnika također je propisana zakonom. Njezina je svrha, ističu, jačanje porezne discipline, transparentnosti poreznog sustava i zaštita onih koji redovito podmiruju svoje porezne obveze.
Fiskalizacija 2.0 kao alat za ranije otkrivanje prijevara
Ministarstvo se u odgovoru osvrnulo i na Fiskalizaciju 2.0, ističući da novi sustav omogućuje pravodobniji pristup podacima, detaljniju analizu poslovnih transakcija i ranije prepoznavanje poreznih rizika.
Pritom je uputilo i kritiku dijelu predstavnika poslovne zajednice koji su tijekom rasprava o uvođenju Fiskalizacije 2.0 osporavali potrebu ili opseg novih alata.
Prema stajalištu Ministarstva, upravo takvi alati omogućuju ranije otkrivanje poreznih prijevara i zaštitu poduzetnika koji uredno ispunjavaju svoje obveze.
Ostaje, međutim, pitanje koliko su postojeći mehanizmi naplate učinkoviti u praksi i u kojoj se mjeri utvrđeni višemilijunski dugovi doista uspijevaju naplatiti. To je jedno od pitanja na koja Udruga Glas poduzetnika traži jasne odgovore.
