Hrvatsko tržište ulaganja postupno se mijenja. Iako se u bankama i dalje nalazi golem novac, sve je manje onih koji ga žele dugoročno držati na klasičnoj štednji. Državni vrijednosni papiri, investicijski fondovi i drugi financijski instrumenti sve više privlače pozornost ulagača, a nove mogućnosti trebale bi otvoriti i planirane promjene na domaćem tržištu kapitala.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni depoziti kućanstava krajem kolovoza 2026. dosegnuli su 44,2 milijarde eura, što je 2,3 milijarde eura više nego godinu ranije. No, struktura tog novca otkriva zanimljiv trend: čak 34,2 milijarde eura nalazi se na prekonoćnim depozitima, odnosno transakcijskim računima, dok je oročeno svega 9,9 milijardi eura.
U odnosu na prošlu godinu, novac na računima povećan je za 2,7 milijardi eura, dok su oročeni depoziti smanjeni za 400,7 milijuna eura.
Državni vrijednosni papiri sve privlačniji ulagačima
Jedan od glavnih razloga promjene investicijskih navika jest potraga za alternativama klasičnoj bankovnoj štednji. Prosječna kamatna stopa na prvi put oročene depozite stanovništva u kolovozu iznosila je 1,45 posto, dok je u lipnju 2024. dosezala 2,66 posto.
U takvim okolnostima sve veću pozornost privlače državni trezorski zapisi i obveznice, koji su postali važan alternativni oblik ulaganja. Vrijednost upisanih takozvanih narodnih vrijednosnih papira u rujnu 2026. iznosila je oko 5,1 milijardu eura, odnosno 600 milijuna eura više nego krajem prošle godine.
Promjene bi mogle zahvatiti i bankovno tržište. HNB očekuje da bi banke u narednom razdoblju mogle povećati kamate na depozite, nakon što je Europska središnja banka ove godine u dva navrata povećala ključne kamatne stope.
Sve više novca ulazi na tržište kapitala
Trend postupnog okretanja alternativnim oblicima ulaganja potvrđuju i podaci Hrvatske gospodarske komore (HGK). Uz državne vrijednosne papire, raste imovina i broj građana koji ulažu u UCITS investicijske fondove, dok više od 500.000 građana štedi kroz dobrovoljne mirovinske fondove.
Dodatni poticaj razvoju tržišta kapitala mogao bi biti Hrvatski investicijski račun (HIR), čije se uvođenje očekuje 2027. godine. Riječ je o instrumentu kojim se želi potaknuti dugoročno ulaganje u dionice, obveznice, ETF-ove i druge financijske instrumente, uz jednostavniji administrativni okvir.
Predstavnici HGK-a ocjenjuju da bi HIR mogao biti važan iskorak za domaće tržište kapitala, ali i prilika za demistifikaciju ulaganja, koja se često pogrešno doživljavaju kao nešto dostupno isključivo velikim ulagačima.
Nekretnine i dalje dominiraju, ali imaju jednu važnu slabost
Unatoč rastu interesa za financijske instrumente, hrvatski građani i dalje najveći dio svoje imovine drže u nekretninama, istaknula je zamjenica guvernera HNB-a Sandra Švaljek. Upozorila je pritom na njihovu relativno nisku likvidnost, odnosno činjenicu da se ne mogu brzo pretvoriti u novac, kao i na osjetljivost njihove vrijednosti na tržišne promjene.
Prema podacima HNB-a, stopa štednje kućanstava povećala se s 7,1 posto u 2023. na 11,9 posto u 2025., a procjene upućuju na daljnji rast na 12,6 posto u prvoj polovini 2026. godine. To pokazuje da se uz rast realnih dohodaka povećava i oprez kućanstava u uvjetima globalne neizvjesnosti.
Za potencijalne ulagače to znači da se otvara sve širi izbor mogućnosti – od bankovnih depozita i državnih vrijednosnih papira do investicijskih fondova, dionica i ETF-ova. Pritom je važno razumjeti razlike u prinosima, rizicima i dostupnosti novca, jer veći potencijal zarade u pravilu podrazumijeva i veću izloženost riziku.
Promjena investicijskih navika tako postupno širi domaće tržište kapitala, a za poduzetnike i obrtnike razvoj takvog tržišta važan je i zbog mogućnosti financiranja poslovanja te diversifikacije ulaganja.
