Hrvatska je u rujnu zabilježila daleko najveći rast industrijske proizvodnje u EU, u raskoraku s oštrim padom na europskoj razini, pokazali su u četvrtak podaci europskog statističkog ureda.
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni pala je u rujnu za dva posto u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata.
Proizvodnja u industriji EU-a u cjelini također je smanjena za dva posto u odnosu na kolovoz, kada je prema revidiranom podatku bila uvećana za 1,2 posto.
Najviše je, ponovno, na oba područja pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 3,8 posto u eurozoni i za 3,2 posto u EU.
Smanjena je i proizvodnja energije, na oba područja, za oko 1,5 posto. Povećana je pak proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 1,6 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU. Sektor trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježio je skroman rast na oba područja, za 0,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,3 posto na razini Unije.
Proizvodnja intermedijarnih proizvoda zadržala se pak na oba područja više-manje na kolovoškoj razini, pokazuju tablice Eurostata.
Hrvatska na čelu
Najsnažnije je u rujnu na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Irskoj, za 10,7 posto. Slijede Danska i Nizozemska gdje je smanjena za pet odnosno za 2,9 posto.
Daleko najveći rast industrijske proizvodnje u rujnu bilježila je pak Hrvatska, za čak 5,8 posto u odnosu na kolovoz kada se bila smanjila za 4,6 posto. U skupini zemalja s najvećim rastom proizvodnje na mjesečnoj razini Eurostat je izdvojio i Portugal i Slovenija s povećanjem proizvodnje za 2,7 odnosno za 1,6 posto.
Uteg kapitalna dobra
U odnosu na prošlogodišnji rujan industrijska proizvodnja u eurozoni pala je za 2,8 posto i za 2,4 posto u EU, izračunali su statističari. Revidirani podaci za kolovoz pokazuju pak gotovo stagnaciju proizvodnje na oba područja. Najviše je na oba područja na godišnjoj razini pala proizvodnja kapitalnih proizvoda, za 6,4 posto u eurozoni i za 5,6 posto u EU.
Slijede intermedijarni proizvodi čija je proizvodnja na oba područja smanjena oko 2,5 posto. Pala je i proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za približno 1,6 posto.
Daleko najveći rast proizvodnje bilježio je pak sektor netrajnih proizvoda za široku potrošnju, za 4,8 posto u eurozoni i za 4,5 posto u EU. Uvećana je i proizvodnja energije, za 1,9 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU, pokazuje izvješće Eurostata.
Irska s najvećim padom
Najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u rujnu Irska, za 7,3 posto. Slijede Luksemburg i Mađarska gdje je smanjena za 6,3 odnosno za 5,3 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u rujnu uvećana jedan posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 2,1-postotnog pada u kolovozu. Isti postotni rast bilježila je u rujnu i Bugarska.
Daleko najveći rast proizvodnje bilježila je pak Danska, za 7,8 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan. Slijede Belgija i Litva gdje je uvećana za šest odnosno za 3,5 posto.
