Hrvatska bilježi pad broja zaposlenih u obrtu.
Krajem rujna 2024. bilo je 205.219 zaposlenih, što je 3,9 posto ili 8.478 zaposlenih manje nego u kolovozu.
Riječ je o najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Broj zaposlenih pao je u 13 područja djelatnosti, u rasponu od 0,1 posto u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, a 15,6 posto u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane.
Klimava situacija u više djelatnosti
Najviše je zaposlenih na kraju rujna unutar obrta bilo u pružanju smještaja te pripremi i usluživanja hrane, njih 33.580. To je, međutim, osjetno manje nego mjesec ranije. Točnije, u pitanju je pad od 15,5 posto.
U obrtima vezanim uz prerađivačku industriju radilo je 25.480 ljudi, što je također pad od 1,9 posto.
Pad broja zaposlenih u obrtu prema županijama vidljiv je u njih čak 11 i u rasponu je od 0,1 posto u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji do 11,1 posto u Ličko-senjskoj županiji. U Sisačko-moslavačkoj i Karlovačkoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz kolovoza 2024.
Manje obrta, više slobodnih djelatnosti
I dok državna statistika pokazuje negativan trend u obrtništvu, onaj vezan uz slobodne djelatnosti lagano ide u pozitivnom smjeru.
Broj zaposlenih u djelatnostima slobodnih profesija uvećan je tako za 318 ili 1,7 posto, na njih 18.146.
Obrtnike treba rasteretiti
Kao što smo više puta upozoravali, obrtnici se susreću s različitim problemima. Od velikih poreznih davanja, činjenice da jedini nisu postali dio porezne reforme, do hitnom potrebom za izmjenama i dopunama više zakona.
Uz sve to uskoro nas očekuje donošenje i novog Zakona o obrtu oko kojeg postoji puno neslaganja i razilaženja u komorskom sustavu.
Netko sve ove probleme treba početi rješavati.
Dok hrvatski obrtnici trebaju dobrog partnera koji se može uloviti u koštac s problemima,
Hrvatska obrtnička komora (HOK) kao da se i dalje bavi sama sa sobom.
