Može li jedan hakerski napad zaustaviti rad vašeg obrta, pokvariti robu ili onemogućiti naplatu? Može. Dokaz za to stigao je iz europskih supermarketa, gdje su kibernetički napadi pogodili sustave povezane s upravljanjem hladnjacima i zamrzivačima. Posljedice nisu bile samo informatički problem, nego i uništene zalihe hrane te ozbiljni poremećaji u poslovanju.
Prema izvještaju agencije AFP, supermarketi u najmanje 12 europskih zemalja bili su tijekom listopada i studenoga mete kibernetičkih napada, a najteže je pogođena Francuska. Ondje su 11. i 12. listopada napadi zahvatili stotine trgovina. Zbog porasta temperature u hladnjacima i zamrzivačima trgovci su bili prisiljeni baciti velike količine kvarljive hrane.
Ovaj slučaj pokazuje da za zaustavljanje poslovanja više nije potrebno fizički oštetiti opremu ili napasti računala na kojima se vode poslovne evidencije. Meta mogu biti i uređaji koji naizgled nemaju mnogo veze s informatičkom sigurnošću, ali o kojima izravno ovisi svakodnevni rad.
Danas hladnjaci, sutra uređaji u vašem obrtu?
Na širenje takvih prijetnji upozorio je Juhan Lepassaar, izvršni direktor Agencije Europske unije za kibernetičku sigurnost (ENISA), u razgovoru za AFP.
„Sigurnost ne bi smjela, a niti može biti nešto o čemu se razmišlja tek naknadno”, poručio je Lepassaar.
Posebno je upozorio na sve veći broj uređaja povezanih s internetom i mogućnost da postanu mete napada.
„Danas su to hladnjaci, sutra bi to mogli biti usmjerivači (routeri), prekosutra kućanski uređaji i tako dalje”, upozorio je.
Njegove riječi trebali bi ozbiljno shvatiti i hrvatski obrtnici. Trgovine, restorani, hoteli, proizvodni pogoni i servisi sve više ovise o digitalno povezanoj opremi. Rashladni uređaji, nadzorne kamere, alarmni sustavi, internetske blagajne i poslovni programi dio su svakodnevnog poslovanja. Ako napadači preuzmu kontrolu nad njima ili onemoguće njihov rad, posljedice se vrlo brzo mogu pretvoriti u financijsku štetu.
Nije ugroženo samo računalo, nego cijelo poslovanje
Kibernetički napad najčešće se povezuje s krađom podataka, zaključavanjem računala ili prijevarama putem elektroničke pošte. No, upozorenje ENISA-e pokazuje da su potencijalne posljedice mnogo šire.
Lepassaar ističe da gotovo svaka usluga o kojoj ovise građani i gospodarstvo danas ima digitalnu komponentu. Ako ona nije odgovarajuće zaštićena, može postati meta napada.
Najgori scenarij podrazumijeva prekid rada ključnih sustava o kojima ovise policija, vatrogasci, bolnice i javni prijevoz.
„To su stvari za koje je nužno da dobro funkcioniraju, i to 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. A ako prestanu funkcionirati, posljedice ćemo osjetiti odmah”, upozorio je.
Za obrtnika posljedice mogu biti mnogo neposrednije: nemogućnost naplate, gubitak pristupa poslovnim podacima, prekid rada opreme ili uništenje robe. Čak i kraći prekid rada može značiti izgubljene kupce i prihod, a za manje poslovne subjekte i ozbiljan udarac na poslovanje.
Kibernetička sigurnost nije trošak koji se može stalno odgađati
Čelnik ENISA-e smatra da proizvođači moraju sigurnost ugrađivati već u fazi razvoja proizvoda, a ne razmišljati o njoj tek nakon što uređaj dođe na tržište.
„Kibernetička sigurnost nije jeftina”, upozorio je, ističući kako je za sprječavanje incidenata potrebno biti spreman ulagati u zaštitu.
Francuska je za napade na supermarkete optužila iransku Islamsku revolucionarnu gardu. Lepassaar nije izravno komentirao tu optužbu, ali je upozorio da europske tvrtke i interese ciljaju različiti akteri povezani s državama, među kojima su oni iz Rusije, Irana, Kine i Sjeverne Koreje. Pritom je ukazao i na njihovu međusobnu suradnju.
Europska unija najavila je dodatno jačanje sustava kibernetičke zaštite, uključujući udvostručenje kapaciteta i resursa ENISA-e. Lepassaar je pozdravio i nove europske propise o kibernetičkoj sigurnosti koji će u potpunosti stupiti na snagu tijekom 2027. godine, premda smatra da ni planirano povećanje kapaciteta neće biti dovoljno za sve veće prijetnje.
Što obrtnici mogu učiniti kako bi zaštitili poslovanje?
Hakerski napadi nisu prijetnja rezervirana samo za banke, velike trgovačke lance i državne institucije. Mali poslovni subjekti također koriste uređaje i programe koji mogu biti ranjivi, a često nemaju vlastite informatičke stručnjake ni posebne odjele za sigurnost.
Zato je važno redovito ažurirati operativne sustave i programe, koristiti snažne i različite lozinke te uključiti višefaktorsku autentifikaciju gdje god je dostupna. Udaljeni pristup poslovnim uređajima treba ograničiti na osobe kojima je doista potreban, a poslovne podatke redovito sigurnosno kopirati.
Posebnu pozornost treba posvetiti uređajima povezanima s internetom koji se rijetko ažuriraju ili još koriste tvorničke lozinke. Upravo oni mogu predstavljati slabu točku cijelog poslovnog sustava.
Europska unija donijela je i Akt o kibernetičkoj otpornosti (Cyber Resilience Act), kojim se uvode sigurnosni zahtjevi za proizvode s digitalnim elementima. Glavnina njegovih odredbi počet će se primjenjivati 2027. godine, čime se želi povećati sigurnost uređaja koji se stavljaju na europsko tržište.
Napad na hladnjake u supermarketima možda zvuči kao neobičan slučaj, ali njegova je poruka vrlo konkretna: ako uređaj povezan s internetom može utjecati na vaše poslovanje, onda njegova sigurnost nije samo tehničko pitanje.
Ona je dio zaštite vašeg obrta, prihoda i kupaca.
