Budućnost hrvatskog ribarstva, novac za obnovu flote i uvjeti pod kojima će se loviti srdele i inćuni bili su među glavnim temama drugog dana sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo u Bruxellesu.
Hrvatska je pritom naglasila potrebu za pravilima koja će biti provediva u praksi, većom fleksibilnošću te sigurnijim uvjetima za ribare.
Ministri su razgovarali o budućem financiranju Zajedničke ribarstvene politike, izmjenama Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), modernizaciji ribarske flote te pripremama za godišnja savjetovanja o ribolovnim mogućnostima za 2027. godinu.
Više fleksibilnosti za ulaganja u flotu
Vijeće je prihvatilo kompromisni prijedlog Uredbe o potpori Zajedničkoj ribarstvenoj politici za razdoblje od 2028. do 2034. godine i postiglo djelomični opći pristup.
Hrvatska je podržala kompromisni tekst, ističući da su u njega uključene odredbe koje odgovaraju njezinim stajalištima.
Posebno se ističu fleksibilnija pravila za ulaganja u postojeća ribarska plovila, smanjenje administrativnog opterećenja te jasnija pravila kojima bi se trebao smanjiti rizik pravne nesigurnosti za korisnike i države članice.
Hrvatska će, kako je priopćeno, nastaviti sudjelovati u radu na preostalim pitanjima kako bi nova pravila bila učinkovita i primjenjiva u praksi.
Brodovi prosječno stari više od 40 godina
Jedna od važnijih tema bila je modernizacija europske ribarske flote.
Države članice uglavnom su podržale predloženi smjer, uz naglasak na pojednostavnjenju pravila i većoj fleksibilnosti. Govorilo se i o energetskoj tranziciji, generacijskoj obnovi, sigurnosti na moru te učinkovitijem korištenju dostupnih sredstava.
Hrvatska podržava ciljane izmjene koje bi mogle ubrzati energetsku tranziciju i omogućiti bolje korištenje sredstava, ali traži i snažniju potporu za zamjenu motora te uklanjanje prepreka ulaganjima u ribarsku flotu.
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić posebno je upozorio na starost hrvatskih ribarskih brodova.
„Naši ribari plove na brodovima prosječno starima preko 40 godina. Trebaju im sigurniji brodovi koji troše manje goriva i na kojima je lakše raditi.”
Vlajčić je poručio da se, ako se želi privući mlađe generacije u ribarstvo, mora voditi računa i o uvjetima na brodovima.
Prema njegovim riječima, europska pravila trebala bi olakšati ulaganja, uključujući i kupnju novih brodova.
Što čeka srdelu i inćuna?
Poseban razgovor ministar Vlajčić imao je s povjerenikom za ribarstvo i oceane Costasom Kadisom, a jedna od tema bili su uvjeti pod kojima će hrvatski ribari loviti iduće godine.
U središtu razgovora bili su stanje stokova srdele i inćuna te moguće posljedice ograničenja ribolova.
„Srdele je sve manje i moramo omogućiti da se oporavi. Ali, dok se riba oporavlja, ribar mora imati od čega živjeti”, rekao je Vlajčić.
Hrvatska zato traži da se pri određivanju dopuštenog ulova srdele i inćuna, uz stanje ribljih stokova, uzmu u obzir i opstanak ribara te domaće prerade.
Ministar je pritom naglasio da nije važna samo ukupna količina dopuštenog ulova.
„Uz količinu ulova, važno je voditi računa i o tome gdje i kad se uvode ograničenja.”
Rasprave o ribolovnim mogućnostima za 2027. tako će, uz pitanja zaštite ribljih stokova, imati izravan utjecaj i na poslovanje ribara, preradu ribe i opstanak dijela sektora.
