Razvoj lokalnih zajednica sve se više povezuje s društvenim inovacijama, poduzetništvom i novim modelima financiranja, a upravo je pitanje kako dobre lokalne ideje pretvoriti u dugoročno održiva rješenja bilo u središtu dvodnevne konferencije „Društvene inovacije, poduzetništvo i filantropija – pokretači razvoja lokalnih zajednica“ održane u Zadru.
Konferenciju je organizirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, a u zadarskom Kulturnom centru Arsenal okupili su se domaći i međunarodni stručnjaci i praktičari iz civilnog društva te javnog, akademskog i financijskog sektora.
Razmjenjivala su se iskustva i predstavljali primjeri iz Hrvatske i Europe, ali i otvaralo pitanje koje je važno za brojne lokalne sredine – kako povezati ljude, znanje i novac kako bi kvalitetne ideje zaživjele u praksi.
Dobra ideja nije dovoljna bez resursa
Jedna od ključnih poruka konferencije bila je da lokalni razvoj ne ovisi samo o postojanju kvalitetnih ideja. Za njihovu provedbu potrebni su znanje, partnerstva, financiranje i okruženje koje omogućuje da se projekti dugoročno razvijaju.
Upravo u tome važnu ulogu mogu imati različiti sektori – od poduzetnika i organizacija civilnog društva do javnih institucija, akademske zajednice i financijskog sektora.
„U našim lokalnim zajednicama već postoje ljudi, organizacije i inicijative koji dobro prepoznaju potrebe svoje sredine i pronalaze kvalitetna rješenja. Potrebno im je više prilika za povezivanje, razmjenu znanja i pristup resursima koji će im omogućiti da te ideje razvijaju i učine održivima“, istaknula je Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva.
Kako je dodala, upravo je zato osnovan Hrvatski centar podrške društvenim inovacijama i poduzetništvu, zamišljen kao prostor povezivanja različitih iskustava i sektora te stvaranja novih suradnji koje mogu imati konkretan učinak u zajednici.
Poduzetništvo kao dio razvoja lokalne zajednice
Tema društvenog poduzetništva na konferenciji je povezana i s pitanjem kako poduzetnički modeli mogu pridonijeti rješavanju konkretnih problema u lokalnim sredinama.
Takav pristup ne polazi samo od stvaranja proizvoda ili usluge, već i od prepoznavanja problema u zajednici te pronalaženja modela koji mogu biti financijski održivi i istodobno stvarati društvenu vrijednost.
O iskustvima društvenih inovacija i sistemskih promjena govorila je Olga Shirobokova iz Ashoka Europe, dok je Zoran Puljić iz Zaklade Mozaik predstavio ulogu društvenog poduzetništva u izgradnji održivih lokalnih zajednica.
Andreja Rosandić iz Impact Europe govorila je o financiranju društvenog učinka, dok je Milan Medić iz LEADER mreže Hrvatske naglasio važnost lokalnih inicijativa i partnerstava.
Za lokalne sredine upravo povezivanje različitih aktera može biti ključno. Obrtnici i poduzetnici pritom mogu biti dio takvih partnerstava, osobito kada se lokalne potrebe mogu povezati s njihovim znanjem, uslugama, proizvodima ili poslovnim modelima.
Od lokalne potrebe do održivog projekta
Jedan od zaključaka konferencije jest da se održiva rješenja ne mogu graditi bez razumijevanja stvarnih potreba ljudi koji žive u određenoj sredini.
Lokalne inicijative zato imaju važnu ulogu jer često upravo ljudi na terenu prvi prepoznaju problem i mogu ponuditi konkretno rješenje. No, kako bi takva inicijativa prerasla u dugoročan projekt, potrebni su partneri, stručna podrška i pristup financijskim izvorima.
U tom se kontekstu sve više govori i o financiranju društvenog učinka, odnosno modelima kojima se kapital usmjerava prema projektima koji, osim financijske održivosti, stvaraju mjerljiv pozitivan učinak za društvo ili okoliš.
Za lokalne poduzetnike to može značiti i nove mogućnosti povezivanja s projektima koji nadilaze klasične poslovne modele.
Tjedan filantropije i društvenih inovacija
Konferencija u Zadru održana je u okviru Tjedna filantropije i društvenih inovacija 2026., kojim se Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, u suradnji s Europskom zakladom za filantropiju i društveni razvoj kao koordinatoricom Foruma zaklada ZaDobro.BIT!, jedanaesti put pridružuje obilježavanju Europskog dana filantropije i zakladništva 1. listopada.
Ovogodišnja tema je „Filantropija za ljude i planet“, odnosno „Philanthropy for People and Planet“.
Naglasak je na povezanosti dobrobiti ljudi i očuvanja planeta te na razvoju pravednijih, uključivijih, otpornijih i održivijih zajednica.
Za hrvatske lokalne sredine pritom ostaje važno pitanje kako takve ideje pretvoriti u konkretne projekte – i kako u njih uključiti one koji na terenu već stvaraju vrijednost, od lokalnih inicijativa i udruga do obrtnika i poduzetnika.
