Hrvatski maslinari ne traže subvencije ni posebne povlastice. Traže da za sve vrijede ista pravila.
To je bila glavna poruka tematske sjednice saborskog Odbora za poljoprivredu, na kojoj se raspravljalo o izvješću Europskog revizorskog suda koje upozorava da, iako Europska unija ima razrađen sustav kontrole maslinova ulja, njegova provedba među državama članicama nije ujednačena.
Za hrvatske proizvođače to nije tek administrativni problem. Posljedice osjećaju svakodnevno – kroz nelojalnu konkurenciju, damping cijene i proizvode čije je stvarno podrijetlo teško utvrditi.
Predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir naglasila je kako se hrvatski maslinari već godinama bore s pojavama koje ozbiljno narušavaju tržište.
Među najvećim problemima izdvojila je prodaju maslinova ulja nepoznatog podrijetla izvan registriranih prodajnih kanala, prodaju uz prometnice i odmorišta, uvozna i miješana ulja koja se u trgovačkim lancima prodaju po vrlo niskim cijenama te slučajeve u kojima se u ugostiteljstvu gostima predstavlja da konzumiraju domaće ili lokalno maslinovo ulje, iako ono to nije.
Takva praksa, upozoreno je, šteti i proizvođačima i potrošačima.
Revizori upozoravaju: Kontrole nisu dovoljno učinkovite
Članica Europskog revizorskog suda Ivana Maletić predstavila je rezultate revizije koji pokazuju da pojedine države članice ne provode ni minimalan broj propisanih kontrola, dok Europska komisija nema potpuni pregled nad njihovim radom jer ne dobiva detaljna izvješća o provedenim provjerama.
Poseban problem predstavlja uvoz maslinova ulja iz zemalja izvan Europske unije. Revizija pokazuje da se takvo ulje ne ispituje sustavno na ostatke pesticida i druge moguće kontaminante, što otvara pitanje jednake razine zaštite svih potrošača.
Europski revizorski sud zato je Komisiji uputio pet preporuka kojima traži stroži nadzor nacionalnih sustava, jasnija pravila za miješanje različitih djevičanskih maslinovih ulja te učinkovitije kontrole sljedivosti i kvalitete.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak rekao je kako Hrvatska još nema cjelovit sustav sljedivosti maslinova ulja, što dijeli s većinom država članica Europske unije.
Istaknuo je da bi preporuke Europskog revizorskog suda mogle poslužiti kao temelj za razvoj elektroničkog sustava koji bi omogućio praćenje svakog proizvedenog i prodanog maslinova ulja – od maslinika i uljare do police trgovine ili stola u restoranu.
Proizvođači upozoravaju na sve veće troškove i slabu kontrolu tržišta
Predstavnici hrvatskih maslinara poručili su da je, uz pooštravanje kontrola, potrebno snažnije promovirati kvalitetu domaćeg maslinova ulja.
Zlatko Burić iz Udruge maslinara otoka Šolte “Zlatna Šoltanka” smatra da potrošače treba bolje informirati o razlikama između vrhunskog hrvatskog maslinova ulja i mješavina koje se često prodaju pod atraktivnim nazivima. Predložio je i uvođenje nove kategorije iznad ekstra djevičanskog maslinova ulja, u kojoj bi najmanje 80 posto sadržaja moralo potjecati od hrvatskih autohtonih sorti.
Vlasnik OPG-a Petar Rikato upozorio je da su troškovi prerade posljednjih godina porasli čak dva i pol puta, dok su kontrole prodaje na štandovima i drugim neformalnim prodajnim mjestima nedostatne. Dodatni problem, kaže, predstavljaju netočne ili nedovoljno jasne deklaracije na dijelu maslinovih ulja koja se nalaze na policama trgovačkih lanaca.
Upraviteljica Poljoprivredne zadruge Postire Petra Matulić smatra da bi se kontrole trebale provoditi već na državnim granicama jer je nakon ulaska robe u veleprodajni sustav znatno teže pratiti njezino podrijetlo. Uz to, upozorila je i na potrebu sustavnijeg nadzora internetske prodaje.
Veće kontrole znače veću zaštitu domaće proizvodnje
Na sjednici je zaključeno da hrvatski maslinari ne traže povlašten položaj na tržištu, nego dosljednu provedbu propisa koji će jednako vrijediti za domaće i strane proizvođače.
Učinkovitije kontrole, jasnije deklariranje podrijetla, bolja sljedivost i stroži nadzor tržišta mogli bi istodobno zaštititi domaće OPG-ove, spriječiti nelojalnu konkurenciju i potrošačima dati veću sigurnost da zaista kupuju ono što piše na etiketi.
