Prosječna neto plaća u Hrvatskoj tijekom 2025. godine nastavila je rasti, no razlike među djelatnostima i dalje su vrlo izražene. Najnovija analiza Financijske agencije (Fine) pokazuje da su najbolje plaćeni zaposlenici u telekomunikacijama, dok među djelatnostima koje zapošljavaju velik broj obrtnika i radnika u obrtništvu građevinarstvo i dalje zaostaje za hrvatskim prosjekom.
Za ukupno 1.078.579 zaposlenih kod 166.052 poduzetnika, obveznika poreza na dobit (bez financijskih institucija), tijekom 2025. godine obračunata je prosječna mjesečna neto plaća od 1.307 eura, što predstavlja rast od 10,5 posto u odnosu na 2024. godinu, kada je iznosila 1.182 eura.
Najviše prosječne plaće ostvarili su zaposlenici u djelatnosti telekomunikacija. Njihova prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 2.023 eura, što je 7,2 posto više nego godinu ranije te čak 54,8 posto više od prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj.
U toj je djelatnosti tijekom prošle godine radilo gotovo 48 tisuća zaposlenika kod 8.399 poduzetnika.
Na drugom mjestu nalazi se javna uprava i obrana te obvezno socijalno osiguranje s prosječnom neto plaćom od 1.905 eura, dok su zaposlenici u opskrbi električnom energijom, plinom i klimatizaciji primali prosječno 1.704 eura. U financijskim djelatnostima i osiguranju prosječna neto plaća iznosila je 1.659 eura.
Građevinarstvo ispod hrvatskog prosjeka
Za obrtnike su posebno zanimljivi podaci za tri najveće gospodarske djelatnosti – prerađivačku industriju, trgovinu i građevinarstvo, koje zajedno zapošljavaju više od polovice svih radnika kod hrvatskih poduzetnika.
Iako upravo građevinski sektor posljednjih godina bilježi veliku potražnju za radnicima, prosječna neto plaća u toj djelatnosti iznosila je svega 1.109 eura, odnosno gotovo 200 eura manje od hrvatskog prosjeka.
Građevinarstvo je tijekom 2025. zapošljavalo 133.835 radnika, a plaće su porasle za 8,7 posto u odnosu na godinu ranije. Unatoč rastu, sektor i dalje ostaje među slabije plaćenima u odnosu na prosjek gospodarstva.
Takvi podaci dodatno potvrđuju izazove s kojima se suočavaju građevinski obrtnici. Manjak kvalificirane radne snage, rast troškova poslovanja i sve veća konkurencija za radnike prisiljavaju mnoge poslodavce na povećanje plaća kako bi zadržali zaposlenike, no prosjek je i dalje osjetno niži od državnog.
Prerađivačka industrija i trgovina bilježe rast
Prerađivačka industrija, u kojoj posluje velik broj proizvodnih obrta, zapošljavala je 235.749 radnika, a prosječna neto plaća dosegnula je 1.349 eura, uz godišnji rast od 11,6 posto.
Trgovina, koja je zapošljavala 197.253 radnika, ostvarila je prosječnu neto plaću od 1.320 eura, što predstavlja povećanje od 10,8 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Obje djelatnosti nalaze se iznad ili vrlo blizu ukupnog hrvatskog prosjeka, što pokazuje da rast plaća postupno zahvaća i sektore u kojima posluje velik broj obrtnika.
Na začelju ljestvice nalazi se obrazovanje, gdje je prosječna neto plaća iznosila 1.041 euro, iako je u odnosu na 2024. godinu zabilježen rast od čak 16,4 posto.
Slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s prosječnom neto plaćom od 1.055 eura, što je deset posto više nego godinu prije.
Što ovi podaci znače za obrtnike?
Iako plaće u gotovo svim djelatnostima rastu dvoznamenkastim stopama ili im se približavaju, podaci Fine pokazuju da brojna obrtnička zanimanja još uvijek zaostaju za hrvatskim prosjekom. Posebno se to odnosi na građevinske obrte, koji unatoč velikoj potražnji za radnicima i snažnom rastu investicija još nisu dostigli razinu primanja kakvu imaju zaposlenici u tehnološkim ili energetskim sektorima.
Za obrtnike to znači da će i u narednom razdoblju pronalazak i zadržavanje kvalitetnih majstora ostati jedan od najvećih poslovnih izazova. Nastavi li se trend rasta plaća u ostatku gospodarstva, obrtnici će morati pronaći ravnotežu između povećanja primanja zaposlenika i očuvanja konkurentnosti svojih usluga na tržištu.
