Cijene zlata premašile su 3.100 dolara po unci, uz strah ulagača da bi američke carine mogle raspiriti inflaciju i zakočiti gospodarski rast i uz kontinuiranu potražnju središnjih banaka.
Na fizičkom je tržištu unca zlata nakon podneva stajala 3.117,29 dolara i bila je skuplja za 1,1 posto nego na kraju trgovine u petak. Cijena joj je nakratko bila poskočila i na 3.128,06 dolara.
I u terminskim ugovorima na američkom tržištu zlatom se danas trgovalo po 1,1 posto višoj cijeni, od 3.151,10 dolara po unci.
Samo od početka godine zlato je tako poskupjelo oko 18 posto. U 2024. cijene su mu bile poskočile za nekih 27 posto potaknute, između ostalog, potražnjom središnjih banaka.
U posljednje vrijeme poticaj cijenama pružaju i najave američkih carina.
Američki predsjednik Donald Trump sprema se u srijedu uvesti recipročne carine svim zemljama koje carine američku robu, a u četvrtak trebale bi na snagu stupiti i carine na uvoz automobila.
„Val potražnje za zlatom odražava tjeskobu ulagača zbog carina. Strahuje se da će (nameti) ograničiti gospodarski rast” i te bojazni podupiru cijene plemenitog metala, objašnjava Nitesh Shag iz WisdomTreeja.
Ulagači tradicionalno kupuju zlato kako bi zaštitili vrijednost imovine u razdoblju pojačane i političke nestabilnosti i kako bi parirali sniženju kamatnih stopa. I središnje banke pokušavaju pojačati bilancu i osigurati zalihe u razdoblju geopolitičkih i ekonomskih napetosti.
Cijena srebra pala je pak na fizičkom tržištu za 0,4 posto, na 33,96 dolara po unci. Platina i paladij poskupjeli su pak za 0,8 posto, na 991,55 dolara odnosno na 979 dolara po unci.
