Inflacija u Hrvatskoj ponovno ubrzava. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku (DZS), potrošačke cijene u listopadu 2026. bile su 4,9 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U odnosu na rujan porasle su za dodatnih 0,7 posto.
Time je nastavljen trend ubrzavanja inflacije koji traje od kolovoza. Nakon što je u travnju dosegnula 5,8 posto, godišnja stopa inflacije postupno se smanjivala, da bi u srpnju pala na 3,9 posto. No, u kolovozu je ponovno porasla na 4,2 posto, u rujnu na 4,7 posto, a u listopadu dosegnula 4,9 posto.
Za građane to znači da se pritisak na kućne budžete ne smanjuje, dok poduzetnicima nastavak rasta cijena energenata i usluga predstavlja dodatni izazov u planiranju troškova poslovanja.
Energija skuplja više od 20 posto
Podaci DZS-a otkrivaju da rast cijena nije ravnomjerno raspoređen na sve skupine proizvoda i usluga. Najveći godišnji rast zabilježen je kod energije, čije su cijene u listopadu bile 20,7 posto više nego godinu ranije.
Slijede usluge, s rastom cijena od 7,5 posto. S druge strane, cijene u skupini hrane, pića i duhana porasle su tek 0,2 posto, dok su industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije pojeftinili 1,1 posto.
Mjesečna usporedba s rujnom pokazuje nešto drukčiju sliku. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije poskupjeli su 2,2 posto, a energija 1,2 posto. Istodobno su cijene usluga te hrane, pića i duhana u prosjeku bile niže za 0,1 posto.
Takva struktura inflacije posebno je važna za gospodarstvo jer rast cijena energije i usluga utječe na troškove poslovanja u nizu djelatnosti, od proizvodnje i prijevoza do trgovine, ugostiteljstva i različitih uslužnih obrta.
Hrvatska više nije među rekorderima eurozone
Iako je domaća inflacija ponovno ubrzala, podaci Eurostata pokazuju da Hrvatska prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HICP) ipak nije u skupini zemalja s najvišom inflacijom u eurozoni.
Prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u listopadu je iznosila 4,4 posto, a na mjesečnoj razini 0,3 posto.
Prosječna godišnja inflacija u eurozoni ubrzala je na 4 posto. Najvišu stopu imala je Litva, 6,1 posto, a slijedi Bugarska sa 6 posto.
Višu inflaciju od Hrvatske zabilježile su još Grčka i Italija, po 5,6 posto, Cipar s 5,4 posto, Belgija s 5,2 posto te Španjolska i Luksemburg, s po 4,9 posto.
To znači da je osam članica eurozone u listopadu imalo višu stopu inflacije od Hrvatske, dok je hrvatska stopa prema europskoj metodologiji bila 0,4 postotna boda iznad prosjeka europodručja.
Konačni podaci stižu sredinom studenoga
Pritom je važno razlikovati dvije metodologije mjerenja. DZS je za Hrvatsku objavio godišnju stopu od 4,9 posto prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, dok Eurostat prema harmoniziranom indeksu HICP navodi 4,4 posto. Riječ je o različitim metodologijama, pa se ti podaci ne mogu izravno izjednačavati.
Konačne podatke o indeksu potrošačkih cijena za listopad, prema klasifikaciji ECOICOP, DZS je najavio za 16. studenoga.
Do tada prva procjena već pokazuje da se inflacijski pritisci ponovno pojačavaju, a posebno zabrinjava rast cijena energije, koji se prelijeva na troškove života i poslovanja.
