Većina gospodarstava srednje i istočne Europe (SiE) u 2025. godini će rasti između dva i tri posto, dok bi hrvatsko gospodarstvo moglo porasti za oko 3,3 posto, prognoze su ekonomista UniCredita predstavljene u utorak na konferenciji za medije u sklopu Invisso Central and Eastern European Foruma 2025.
UniCreditova viša ekonomistica za srednju i istočnu Europu Gokce Celik istaknula je da su stope rasta između dva i tri posto više od očekivanog prosjeka za zemlje zapadne Europe, no i apostrofirala izazove s kojima bi se poduzeća mogla suočavati, pri čemu primarni rizik predstavlja potencijalno uvođenje carina od strane SAD-a.
Rast bi dominantno trebao biti pogonjen domaćom potražnjom, uz daljnji rast zaposlenosti i realnih plaća. Značajan doprinos rastu će doći i od javnih ulaganja, temeljenih na nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, kao i povlačenju sredstava iz financijske perspektive 2021. – 2027. Također, značajan oslonac gospodarskom rastu trebala bi biti i izravna strana ulaganja.
Kada je riječ o inflaciji, iako će se nastaviti njezino usporavanje, spuštanje na ciljanu razinu Europske središnje banke (ESB) od oko dva posto moglo bi se dogoditi tek krajem 2026. godine.
“U Hrvatskoj očekujemo ekonomski rast od oko 3,3 posto, što bi i dalje zadržalo hrvatsku ekonomiju kao jednu od najbrže rastućih u EU i SIE, kao i proteklih godina. Glavni pokretač takvog rasta bi trebala biti domaća potražnja, zasnovana na rastu realnog dohotka, osobnoj potrošnji, snažnoj apsorpciji EU-ovih fondova i postupnom oporavku privatnih investicija”, istaknuo je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke (Zaba), koja je članica Unicredit grupe.
U kontekstu lokalnih izbora koji se trebaju održati sredinom godine, Dolenec je apostrofirao i očekivani rast javne potrošnje.
Prema njegovim riječima, najveći rizik za regiju pa tako i Hrvatsku je njemačko gospodarstvo, odnosno utjecaj potencijalnih američkih carina na njemačku autoindustriju. Daljnja kriza u tom najvećem europskom gospodarstvu prvenstveno bi se negativno reflektirala na hrvatski turizam, uslijed manjeg broja dolazaka i noćenja njemačkih turista, kazao je.
Inflacija bi u Hrvatskoj u 2025. u prosjeku mogla iznositi tri posto, pri čemu bi se u pojedinim mjesecima mogla rasti i do razine od oko četiri posto, a Zabin makroekonomist napominje i da su još uvijek na snazi regulirane cijene struje, plina i goriva, što bi u jednom trenutku moglo biti ukinuto.
Financijska potpora za mala i srednja poduzeća u ovoj godini od 2,3 mlrd eura
Direktorica UniCredit Grupe za srednju i istočnu Europu Teodora Petkova apostrofirala je izvješće bivšeg čelnika ESB-a Marija Draghija o europskoj konkurentnosti, koje pokazuje da Europa zaostaje za SAD-om i Kinom u inoviranju i produktivnosti. Godišnji jaz u potrebnim ulaganjima u istraživanje i razvoj u odnosu na američke kompanije doseže čak 270 milijardi eura.
“Jedna od preporuka u izvješću uključuje daljnje pojednostavljivanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća, kao i poticanje inoviranja i skaliranja“, istaknula je Petkova.
UniCredit Grupa je danas stoga najavila pokretanje nove runde inicijative “UniCredit for CEE” za 2025. godinu, čiji je cilj pomoći malim i srednjim poduzećima u regiji da povećaju produktivnost i konkurentnost, kao i da izgrade održive poslovne modele kroz inoviranje i usvajanje tehnologija. Zahvaljujući partnerstvu s više od 20 međunarodnih i lokalnih ustanova te nadležnih institucija, više od 9.000 malih poduzeća diljem srednje i istočne Europe tako može dobiti financijsku potporu u ukupnom iznosu od 2,3 milijarde eura.
Naime, UniCreditovo istraživanje je pokazalo da mala i srednja poduzeća imaju važnu ulogu u gospodarstvima srednjoistočne Europe, pri čemu doprinose BDP-u više od velikih poduzeća. Međutim, imaju nižu produktivnost u usporedbi s većim poduzećima, a jedna od mjera za rješavanje tog problema jest upravo daljnje poboljšanje pristupa financiranju.
