Više puta smo upozoravali na činjenicu kako je porezna reforma zaobišla obrtnike paušaliste, a onda smo prvi objavili i članak kojim dokazujemo kako su zapravo zakinuti svi hrvatski obrtnici. Iako smo za to predočili potrebne izračune, što je zatim napravio i portal Lider, iz Porezne uprave na naš upit stiže potpuno neočekivani odgovor.
Iako je stvar jasna, da će paušalisti plaćati gotovo dvostruko veći doprinos za mirovinsko osiguranje, nego koliko bi plaćali da su i oni obuhvaćeni poreznom reformom, Porezna uprava zaključno tvrdi nešto sasvim suprotno, kako nitko od obrtnika zapravo nije zakinut, već naprotiv, da su ili rasterećeni ili ostvarili pogodnosti:
“Zaključno, ovom poreznom reformom obuhvaćeni su svi obrtnici bez obzira na njihov porezni status bilo poreznim rasterećenjem bilo drugim poreznim pogodnostima“, stoji na kraju njihovog službenog priopćenja redakciji Obrtnik.hr
Odgovor Porezne uprave u nastavku donosimo u cijelosti, a zatim i komentar vrsne stručnjakinje Marine Perković, vlasnice knjigovodstvenog obrta MARINA-GOLD iz Zagreba, inače pročelnice Sekcije računovodstvo i knjigovodstvo Udruženja obrtnika grada Zagreba, koja pobija tvrdnju Porezne uprave:

“Ovom poreznom reformom niti jedan vid obrtnika (oni koji vode knjige i oni koji porez plaćaju paušalno) nisu dobili niti 1 Euro povlastica, dok će mnogi obrtnici biti u gorem položaju zbog ukidanja prireza i formiranja poreza od strane lokalnih čelnika. Tako će paušalisti koji su plaćali porez 10% i nisu imali prireza sada plaćati 12% poreza!”, za Obrtnik.hr je ponovo upozorila ova iskusna knjigovotkinja.
Odgovor Porezne uprave
Poštovani,
Vezano uz Vaš upit u nastavku dostavljamo odgovor.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje omogućeno je isključivo osiguranicima po osnovi radnog odnosa čija je ukupna mjesečna bruto plaća do 1.300,00 eura i to kako bi im se povećala neto plaća s obzirom da povećanje neto plaće nije moguće kroz daljnja porezna rasterećenja.
Navedeno znači da se umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa ne odnosi na osiguranike po osnovi obrta koji od obavljanja djelatnosti utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga niti na osiguranike po osnovi obrta koji od obavljanja djelatnosti utvrđuju paušalni dohodak, kao što se ne odnosi, između ostalog, niti na:
- Osiguranike po osnovi radnog odnosa – izaslane radnike
- Osiguranike po osnovi izabrane ili imenovane osobe
- Osiguranike po osnovi obrta koji od obavljanja djelatnosti utvrđuju porez na dobit
- Osiguranike po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrede
- Osiguranike po osnovi obavljanja slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti – novinari, umjetnici, sportaši, arhitekti, odvjetnici, javni bilježnici, liječnici, medicinske sestre, zubotehničari, fizioterapeuti, filmski radnici, predstavnici obiteljskog doma)
- Osiguranike po osnovi člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge.
Tijekom 2024. godine prema Planu zakonodavnih aktivnosti nisu predviđene izmjene Zakona o doprinosima.
Napominjemo da se Zakonom o doprinosima regulira obveza doprinosa ovisno o osnovi osiguranja, a da se Zakonom o porezu na dohodak regulira porezna obveza obveznika poreza na dohodak.
S tim u svezi, izmjene Zakona o porezu na dohodak koje se odnose na povećanje osobnih odbitaka, povećanje poreznih razreda kao i izmjene poreznih stopa uz ukidanje prireza porezu na dohodak, koje ovise o odlukama jedinica lokalne samouprave, jednako utječu na obveznike poreza na dohodak od nesamostalnog rada kao i na obveznike poreza na dohodak obrtnike koji od obavljanja djelatnosti utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga odnosno na sve dohotke koji se smatraju godišnjim dohocima (dohodak od nesamostalnog rada – plaća, mirovina, dohodak od samostalne djelatnosti i drugi dohodak).
Osiguranici osigurani po osnovi radnog odnosa povećanjem bruto plaće za 1 euro imaju za posljedicu smanjenje prava na umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti za 0,50 eura.
Međutim, obrtnici koji dohodak utvrđuju temeljem poslovnih knjiga odnosno koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu bez obzira na iznos dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju plaćaju istu obvezu za doprinose. Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osiguranika obrtnika koji dohodak utvrđuje temeljem poslovnih knjiga iznosi 65% prosječne plaće bez obzira na iznos ostvarenog dohotka, dok obrtnik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu plaća doprinose na mjesečnu osnovicu koja iznosi 40% prosječne plaće.
Ako obrtnik koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu u poreznom razdoblju ostvari ukupno primitaka od 30.600,00 eura do 40.000,00 eura ostvarit će ukupan godišnji paušalni dohodak u iznosu 6.000,00 eura, a doprinose za obvezna osiguranja će plaćati i dalje na istu mjesečnu osnovicu kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,4. Isto tako, obrtnik koji dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak u iznosu 45.000,00 eura i dalje će biti obvezan obračunati doprinose za obvezna osiguranja na mjesečnu osnovicu kao umnožak iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65.
Mjesečna osnovica za obračun doprinosa obrtniku koji porez na dohodak plaća u paušalnom iznosu za 2024. godinu iznosi 624,00 eura dok minimalna mjesečna bruto plaća za 2024. godinu iznosi 840,00 eura.
Navedeno znači da, pod pretpostavkom da su i obrtnik paušalist i zaposlenik s minimalnom bruto plaćom osiguranici II. stupa mirovinskog osiguranja, obrtnik paušalist mjesečno uplati 93,6 eura doprinosa za I. stup mirovinskog osiguranja, a zaposlenik s primjenom umanjene osnovice 91,50 eura.
Treba napomenuti da su plaćeni doprinosi izdatak prilikom utvrđivanja porezne osnovice, pa prema gore navedenom, zaposleniku će se povećati osnovica za obračun poreza za iznos manje uplaćenog doprinosa zbog čega će platiti više poreza dok će obrtnik platiti isti iznos poreza je porez plaća u paušalnom iznosu.
Također, s obzirom na gore navedene osnovice, obrtnik paušalist će za II. stup mirovinskog osiguranja uplatiti još 31,20 eura dok će zaposlenik uplatiti 42,00 eura što u konačnici znači da će obrtnik paušalist uplatiti 8,70 eura (124,80 – 133,50) manje doprinosa za mirovinsko osiguranje.
Slijedom navedenog, izmjene poreznih propisa donijele su porezno rasterećenje i za obrtnike – obveznike poreza na dohodak.
Također, vezano za zahtjeve Hrvatske obrtničke komore u poreznoj reformi, napominjemo da Ministarstvo financija za sve nacrte prijedloga propisa za koje je nadležno provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću koje uključuje i HOK, te sve pristigle primjedbe i prijedloge pomno analizirala i one prihvatljive uvrštava u konačne prijedloge propisa.
Tako je, primjerice, ovom poreznom reformom, na prijedlog zainteresirane javnosti, u Zakonu o porezu na dobit izmijenjeno dospijeće godišnje obveze poreza na dobit na način da obveza dospijeva na zadnji dan roka za predaju porezne prijave. Navedena izmjena odnosi se i na obrtnike koji od obavljanja djelatnosti utvrđuju dobit.
Ista promjena dogodila se i u Zakonu o porezu na dohodak te obveznicima koji od samostalne djelatnosti utvrđuju dohodak na temelju poslovnih knjiga godišnja obveza poreza dospijeva na zadnji dan roka za predaju porezne prijave.
Prateći navedene izmjene, izmijenjen je i Zakon o doprinosima te obveza doprinosa po osnovi druge djelatnosti za obveznike koji od obavljanja djelatnosti dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga, kao i za obveznike koji od obavljanja djelatnosti utvrđuju dobit, dospijeva sa zadnjim danom roka za predaju godišnje porezne prijave.
Nadalje, posljednjim izmjenama Zakona o doprinosima povećan je izbor koeficijenata za izbor više osnovice (od 1. siječnja 2024. propisani su sljedeći koeficijenti: 0,5 ili 0,75 ili 1,0 ili 1,5, ili 2,0 ili 2,5 ili 3,0 ili 3,5 ili 4,0 ili 4,5 ili 5,0 ili 5,5 ili 6,0) za sve one porezne obveznike koji žele plaćati veće doprinose kako bi u budućnosti ostvarili veća mirovinska primanja.
Zaključno, ovom poreznom reformom obuhvaćeni su svi obrtnici bez obzira na njihov porezni status bilo poreznim rasterećenjem bilo drugim poreznim pogodnostima.
Lijepi pozdrav,
Informiranje
E: informiranje@porezna-uprava.hr
Komentar Marine Perković na odgovor Porezne uprave
Slijedom navedenog, argumenti Porezne uprave su ti da obrtnici koji vode knjige i obrtnici paušalisti nisu zakinuti reformom jer sada zaposlenici koji imaju minimalnu plaću i obrtnici paušalisti plaćaju približno isti iznos za doprinos MO I stupa( 51,90 Eur zaposlenik-93,60 Eur paušalist).
Iz toga se da zaključiti da je cilj reforme bio približiti zaposlenike na minimalcu da plaćaju približno isti doprinos kao i paušalisti.
Gdje je tu reforma?
Isto tako napominju da se zaposlenicima kojima se umanjuje osnovica za plaćanje doprinosa MO I stupa istovremeno povećava osnovica za plaćanje poreza iz plaće pa na taj način zaposlenici plaćaju više poreza u odnosu na paušaliste koji plaćaju isti iznos paušalnog poreza. Ovdje se opet misli na najniže bruto osnovice zaposlenika i najmanji razred kod paušalista.
Drugim riječima, jedino argumenti na početku teksta stoje, gdje kažu da je reforma obuhvatila samo zaposlenike, a ne i obrtnike. A zapravo se pokazuje da se željelo zaposlenicima sa najnižim primanjima i onima koji rade kod 2 ili više poslodavaca približiti plaćanje doprinosa za MO I stup iznosu koji plaćaju obrtnici paušalisti.
S druge strane, obrtnici koji vode knjige plaćaju taj doprinos 2024.godine na osnovicu =1014 Eur, a iznos tog doprinosa =152,10Eur na mjesečnoj bazi ili 1.825,20 Eur na godišnjoj bazi.
Istovremeno, direktor društva koji je ujedno i zaposlenik i obavlja gospodarsku djelatnost mora biti prijavljen na istu osnovicu kao i obrtnik = 1.014 Eur,ali za njega se računa umanjenje i on plaća mjesečno =130,65 Eur za doprinos MO I stup ili godišnje 1.567,80 Eur.
Zaključak Marine Perković na odgovor Porezne uprave
I zaposlenici (obavljaju nesamostalan rad) i obrtnici (obavljaju samostalan rad) obveznici u Zakona o doprinosima, doprinose svojim aktivnostima i radom napretku cjelokupnog društva, ali se, izgleda, različito tretiraju pri socijalnoj reformi.
Na taj način se jedna skupina ljudi stavlja iznad druge.
Ovom poreznom reformom niti jedan vid obrtnika (oni koji vode knjige i oni koji porez plaćaju paušalno) nisu dobili niti 1 Euro povlastica.
S druge strane, mnogi će biti u gorem položaju zbog ukidanja prireza i formiranja poreza od strane lokalnih čelnika.
Tako će paušalisti koji su plaćali porez 10% i nisu imali prireza sada plaćati 12% poreza.
Marina Perković, dipl.oec.
Obrt za knjigovodstvene usluge MARINA-GOLD
marina.perkovic1@zg.t-com.hr