Deseti Dani hrvatskog pršuta održat će se 19. i 20. travnja u zagrebačkom hotelu International, najavili su iz Klastera hrvatskog pršuta.
Ta manifestacija, koja svake godine seli u drugi grad, promovira četiri certificirana i na razini Europske unije zaštićena proizvoda, među kojima su i dalmatinski i drniški pršut, jedini na Sredozemlju koji se još suše na dimu, rekao je izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta Ante Madir.
Od prve manifestacije organizirane u Splitu prije deset godina, Klasteru hrvatskog pršuta veliku podršku pruža Hrvatska gospodarska komora (HGK), čiji potpredsjednik za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević ističe kako se Komora aktivno uključila na tri područja – u lobiranju i stručnoj pomoći proizvođačima pršuta, u povezivanju znanosti i proizvođača te u promociji proizvodnje pršuta u Hrvatskoj.
“Kao mala zemlja imamo čak četiri zaštićena pršuta na razini Europske unije, a proizvodnja pršuta dodatno pridonosi brendiranju Hrvatske kao eno gastro destinacije, što nam je iznimno važno jer smo turistička zemlja”, rekao je Kovačević.
Naveo je kako prema Institutu za turizam od ukupne potrošnje turista u Hrvatskoj 25 posto otpada na hranu i piće pa se tom matematikom više od 3,6 milijardi eura potroši na hranu i piće. I jasno je da tu pršut ima svoj prostor, istaknuo je Kovačević te dodao kako pršut spada u tradicionalne proizvode koji su posebno trendi među modernim turistima.
Oni, kako je rekao, traže otklon od masovnog turizma i autentični doživljaj pa je i konzumacija ovakvih proizvoda najbolji način da upoznaju s načinom života, kulturom i tradicijom ljudi koji žive na ovom prostoru.
Pokrivamo samo 52 posto potreba za svinjskim mesom
Kovačević se osvrnuo i na izazove u proizvodnji pršuta i istaknuo kako Hrvatska trenutno pokriva 52 posto potreba za svinjskim mesom.
Bilježimo ogroman vanjskotrgovinski deficit od oko 300 milijuna eura, a afrička svinjska kuga s kojom smo se susreli prošle godine pokazala je da imamo i dodatni problem s neregistriranim svinjama pa bismo vrlo brzo trebali krenuti u izradu nove strategije svinjogojske proizvodnje i u izmjenu nekih propisa, poručio je.
Predsjednik Udruge istarskog pršuta Paolo Jelenić osvrnuo se na klimatske promjene i istaknuo kako ozbiljni proizvođači taj problem rješavaju vrhunskom tehnologijom ne intervenirajući u tradicionalni pristup.
Prema iznesenim podacima, Hrvatska proizvodi 500 tisuća komada pršuta, a za pokrivanje potreba trebala bi dvostruko više, točnije na hrvatskom tržištu nedostaje još 500 tisuća komada.
No, posljednjih desetak godina proizvođači su investirali više od 50 milijuna eura za nove pogone i opremu, a kvaliteta hrvatskih pršuta je neupitna što će pokazati i Dani hrvatskog pršuta, kažu iz Klastera hrvatskog pršuta.
