Rušenje bespravnih građevina u Hrvatskoj moglo bi postati posao vrijedan milijune eura. Državni inspektorat otvorio je deset pristiglih ponuda za uklanjanje nezakonito izgrađenih objekata u sljedeće tri godine, a najveće iznenađenje krije se u razlici između najniže ponude i procijenjene vrijednosti nabave.
Naime, dok je vrijednost trogodišnjeg posla procijenjena na šest milijuna eura bez PDV-a, najpovoljniji ponuditelj spreman ga je obaviti za 2,88 milijuna eura.
Ponude su otvorene u utorak, a zapisnik o otvaranju objavljen je u Elektroničkom oglasniku javne nabave.
Tko je dao najnižu ponudu?
Najpovoljniju ponudu dostavila je BNDB Grupa iz Siska, koja je rušenje bespravnih građevina ponudila za 2,88 milijuna eura bez PDV-a. To je približno 52 posto manje od procijenjene vrijednosti nabave.
Na drugom kraju ljestvice nalazi se zagrebački Urbangrad s ponudom od 5,99 milijuna eura, što je svega 260 eura manje od procijenjenog iznosa.
Među ostalim ponuditeljima su Lagrada usluge, Završni radovi Krešo, Eko-Eversio, Eurco, TGT Adriatik i Joning. Zajedničke ponude predali su Kain građenje i Nakić gradnja te Ćipotrans i Mikrez.
Rušit će se sve – od obiteljskih kuća do građevina u moru
Posao koji Državni inspektorat namjerava ugovoriti ne odnosi se samo na uklanjanje bespravno izgrađenih obiteljskih kuća. Natječajem je obuhvaćen širok raspon građevina, od prizemnica do višekatnica s više od tri etaže, kao i industrijskih hala i skladišta.
U troškovniku su predviđeni i radovi na uklanjanju građevina na obali, uključujući molove, lukobrane i druge objekte, i to do pet metara dubine pod morem.
Izvođači neće biti zaduženi samo za rušenje. Njihov posao uključivat će i odvoz građevinskog otpada, čišćenje te ravnanje terena nakon uklanjanja objekata.
Vlasnici bespravnih građevina na kraju plaćaju račun
Kako uopće dolazi do angažiranja vanjskih izvođača? Kada građevinski inspektor utvrdi nezakonitu gradnju i donese rješenje o uklanjanju, vlasnik je dužan postupiti po toj odluci. Ako to ne učini, uklanjanje se može provesti putem treće osobe, odnosno angažiranog izvođača.
Državni inspektorat zato sklapa okvirni sporazum s izvođačima, a konkretne poslove dodjeljuje ovisno o rješenjima koja donose građevinski inspektori.
Troškove uklanjanja država u početku podmiruje iz državnog proračuna, ali ih potom naplaćuje od vlasnika građevine. Drugim riječima, činjenica da rušenje organizira država ne znači da će njegov trošak trajno snositi porezni obveznici.
Pritom šest milijuna eura nije unaprijed osiguran iznos koji će nužno biti potrošen. Riječ je o procijenjenoj vrijednosti okvirne nabave, dok će stvarna potrošnja ovisiti o broju rješenja o uklanjanju i opsegu radova koji će biti potrebni.
Slijedi odluka o odabiru izvođača
Postupak javne nabave još nije završen. Državni inspektorat trenutačno pregledava i ocjenjuje pristigle ponude, nakon čega slijedi odabir izvođača i sklapanje okvirnog sporazuma na tri godine.
Koliko će bespravnih građevina u tom razdoblju doista biti uklonjeno, ovisit će ponajprije o odlukama građevinskih inspektora i postupanju vlasnika nakon izdanih rješenja.
