Hrvatsko gospodarstvo nastavlja rasti, ali sporije nego lani. HNB očekuje nastavak rasta plaća, postupno smirivanje inflacije i snažno tržište rada, no upozorava na rizike koji bi mogli promijeniti sliku gospodarstva do kraja godine.
Hrvatska narodna banka (HNB) objavila je nove, jesenske makroekonomske projekcije za hrvatsko gospodarstvo. Prema njima, gospodarski rast u 2026. trebao bi iznositi 2,4 posto, jednako kao što je HNB predviđao u lipanjskoj projekciji.
To je ipak osjetno sporiji rast nego prošle godine. Hrvatski je BDP u 2025. porastao 3,4 posto, a usporavanje se ove godine ponajprije povezuje sa slabijom domaćom potražnjom, sporijim rastom realnih dohodaka i restriktivnijom fiskalnom politikom.
Na gospodarsku aktivnost utječu i posljedice ratnog sukoba na Bliskom istoku, posebno kroz više cijene energenata i pogoršanje gospodarskog povjerenja.
Druga polovica godine trebala bi donijeti više aktivnosti
Ipak, HNB očekuje da će se gospodarska aktivnost u drugoj polovini godine pojačati.
Na to upućuju podaci o snažnijem rastu maloprodaje i industrijske proizvodnje u srpnju, dok tržište rada i dalje ostaje relativno snažno. Dohoci nastavljaju rasti, a dodatni poticaj gospodarstvu do kraja godine trebalo bi dati i intenzivnije korištenje sredstava iz fondova Europske unije.
Upravo će sposobnost javnog i privatnog sektora da iskoriste dostupna europska sredstva biti jedan od važnih čimbenika gospodarskog rasta.
HNB zbog očekivanog jačanja aktivnosti u drugoj polovini 2026. predviđa i pozitivan učinak na sljedeću godinu. Rast BDP-a u 2027. tako bi mogao ostati približno na ovogodišnjoj razini.
U 2028. godini očekuje se nešto sporiji rast, među ostalim zbog daljnjeg usporavanja rasta realnih dohodaka i nešto slabijeg korištenja sredstava iz fondova EU-a.
Inflacija bi trebala usporavati, ali hrana ostaje rizik
Jedna od važnijih promjena u odnosu na lipanj odnosi se na očekivanja inflacije.
HNB sada za 2026. predviđa prosječnu godišnju inflaciju mjerenu harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena od 4,1 posto, dok je u lipanjskoj projekciji očekivao 4,9 posto.
Iako su cijene energenata snažno porasle, na smirivanje inflacijskih pritisaka trebali bi djelovati slabija domaća potražnja, sporiji rast plaća, slabija inozemna potražnja za turističkim uslugama te manji uvozni pritisci.
Ako se cijene energenata budu postupno smanjivale, a domaća potražnja nastavila slabjeti, inflacija bi se trebala nastaviti spuštati. HNB procjenjuje da bi do 2028. mogla pasti na 2,8 posto.
No, postoji i druga strana priče.
Nepovoljne vremenske prilike mogle bi ponovno pogurati cijene hrane. HNB upozorava da bi ekstremni vremenski uvjeti mogli dodatno povećati cijene prehrambenih sirovina, čiji se rast na svjetskom tržištu već bilježi od početka godine.
Plaće nastavljaju rasti, ali sporijim tempom
Za zaposlenike i poslodavce posebno je važna HNB-ova projekcija kretanja plaća.
Nominalne bruto plaće u Hrvatskoj ove bi godine mogle porasti 8,3 posto. To je manje nego 2025., kada je njihov rast iznosio 10,8 posto.
HNB očekuje da će se rast nominalnih i realnih plaća tijekom 2027. i 2028. dodatno usporavati te postupno približavati rastu produktivnosti gospodarstva.
Za poslodavce to znači da trošak rada i dalje ostaje važan čimbenik poslovanja, iako bi pritisak snažnog rasta plaća s vremenom trebao slabjeti.
Radnika i dalje nema dovoljno
Tržište rada, prema HNB-u, i dalje će ostati snažno, ali se i ovdje očekuje usporavanje.
Zaposlenost bi u 2026. mogla porasti 0,8 posto, što je približno u skladu s lipanjskom projekcijom. Za usporedbu, u 2025. zaposlenost je porasla 2,5 posto.
Nezaposlenost bi se trebala nastaviti smanjivati, ali prostor za njezin daljnji pad sve je manji. Stopa anketne nezaposlenosti već je na povijesno niskim razinama.
HNB procjenjuje da bi se stopa nezaposlenosti do 2028. mogla spustiti na 4,6 posto, sa 4,9 posto u 2025.
Zbog toga će daljnji rast zaposlenosti sve više ovisiti o većem uključivanju domaćeg stanovništva na tržište rada i dolasku stranih radnika.
HNB upozorava na neizvjesnost
Iako su projekcije gospodarskog rasta i inflacije relativno jasne, HNB naglašava da su one i dalje iznimno neizvjesne.
Rizici su trenutačno izraženiji na strani mogućeg slabijeg gospodarskog rasta i više inflacije od očekivane.
Među najvećim rizicima su geopolitičke napetosti i njihov utjecaj na tržište energenata. Dulji poremećaji u opskrbi mogli bi ponovno povećati cijene energije, što bi se prelilo i na troškove poslovanja.
Dodatni rizik predstavljaju cijene hrane i moguće ekstremne vremenske prilike.
S druge strane, brže smirivanje napetosti na Bliskom istoku moglo bi imati povoljniji učinak na gospodarstvo i cijene od onoga koji trenutačno predviđaju projekcije.
Što prognoze znače za poduzetnike?
Za hrvatske poduzetnike i obrtnike HNB-ove projekcije donose nekoliko važnih poruka.
Gospodarstvo i dalje raste, ali sporije nego prošle godine. Plaće nastavljaju rasti, što podupire potrošnju, ali istodobno povećava troškove rada. Radne snage i dalje nedostaje, dok bi inflacija trebala postupno slabjeti.
Istodobno, europski fondovi ostaju jedan od važnih izvora gospodarskog rasta. Brzina kojom će javni i privatni sektor koristiti dostupna sredstva može zato imati konkretan utjecaj na investicije i poslovnu aktivnost.
Za kraj godine ostaje i pitanje cijena energenata. Upravo bi kretanje njihovih cijena, zajedno s geopolitičkom situacijom i cijenama hrane, moglo bitno utjecati na to hoće li se HNB-ove jesenske projekcije pokazati točnima.
