Trgovina na malo mješovitom robom nastavila je rasti i tijekom 2025. godine. Četrdeset i jedan poduzetnik obuhvaćen istraživanjem Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ostvario je ukupno 8,93 milijarde eura prihoda, što je nominalno 6,2 posto više nego godinu ranije.
Istodobno se tržište nije bitnije promijenilo kada je riječ o vodećim igračima. Deset najvećih trgovaca i dalje ostvaruje 87,7 posto ukupnih prihoda promatranog tržišta, a njihov se sastav i poredak u odnosu na 2024. godinu nisu mijenjali.
Istraživanjem su obuhvaćena 41 poduzetnika koji prema prihodima od trgovine na malo mješovitom robom pripadaju među najznačajnije trgovce na hrvatskom tržištu. Uzorak je isti kao i godinu ranije.
Lidl ostvario najveći rast prihoda
Na vrhu je i dalje Konzum plus, s tržišnim udjelom u rasponu od 20 do 30 posto. U 2025. godini imao je 630 prodajnih mjesta.
Slijedi Lidl, dok je Kaufland na petom mjestu prema ostvarenim prihodima. Lidl i Kaufland, članice Schwarz Grupe, zajedno su imale tržišni udio između 20 i 30 posto.
Upravo je Lidl ostvario najveće nominalno povećanje prihoda među trgovcima obuhvaćenima istraživanjem. Njegov rast bio je veći od 100 milijuna eura.
Slijede Kaufland, Plodine, Spar i Tommy, kod kojih se povećanje prihoda kretalo između 50 i 100 milijuna eura.
Studenac, Konzum plus i Eurospin povećali su prihode između 20 i 30 milijuna eura, dok su NTL, Trgovina Krk i KTC ostvarili rast između 10 i 20 milijuna eura.
Od ukupno 41 poduzetnika, njih 31 povećao je prihode, dok je kod deset trgovaca zabilježen pad.
Regionalni trgovci također bilježe rast
Istraživanje pokazuje da rast nije bio rezerviran samo za najveće nacionalne lance.
Među regionalnim trgovcima veće povećanje prihoda ostvarili su Boso, Ribola, NewMip i Slavonija-Bošković, pri čemu se kod svakog od njih rast kretao između pet i deset milijuna eura.
To pokazuje koliko je, uz velike nacionalne lance, na tržištu i dalje prisutan niz regionalnih trgovaca koji svoje poslovanje temelje na lokalnoj prisutnosti i razvijenoj prodajnoj mreži.
Ukupno su trgovci iz uzorka tijekom 2025. imali 5.347 prodajnih mjesta, odnosno 81 više nego godinu ranije. To predstavlja rast od 1,5 posto.
Studenac ima najveću mrežu prodajnih mjesta
Prema broju prodajnih mjesta, na vrhu je Studenac.
Taj je trgovac u 2025. godini imao ukupno 1.487 prodajnih mjesta, čime je zadržao najveću prodajnu mrežu među trgovcima obuhvaćenima istraživanjem. Pritom su njegovu mrežu najvećim dijelom činile prodavaonice manjeg formata.
Kada se gleda ukupno tržište, deset najvećih trgovaca ostalo je isto kao i godinu ranije: Konzum plus, Lidl, Plodine, Spar, Kaufland, Studenac, Tommy, KTC, NTL i Trgovina Krk.
Njihova zajednička pozicija pokazuje koliko je hrvatska maloprodaja koncentrirana. Gotovo devet od deset eura prihoda na promatranom tržištu ostvaruje upravo tih deset trgovaca.
Supermarketi stvaraju više od polovice prihoda
Prema prihodima i neto prodajnoj površini, supermarketi su i dalje najvažniji format trgovina.
U njima je tijekom 2025. ostvareno nešto više od 4,7 milijardi eura prihoda, odnosno 53 posto ukupnih prihoda na promatranom tržištu.
U odnosu na 2024. godinu prihodi supermarketa povećani su za 334,4 milijuna eura, odnosno 7,6 posto.
Hipermarketi su ostvarili 1,75 milijardi eura prihoda, samoposluge 1,7 milijardi, a male prodavaonice 748,4 milijuna eura.
Supermarketi i hipermarketi zajedno ostvarili su 72,6 posto ukupnih prihoda, nešto više nego godinu ranije kada je njihov udio iznosio 72 posto.
Ipak, slika je drugačija kada se promatra sam broj prodajnih mjesta.
Najveći udio imaju samoposluge, koje čine 41,6 posto prodajnih mjesta. Slijede male prodavaonice s 39,3 posto, supermarketi sa 16,2 posto i hipermarketi s 2,9 posto.
Nijedan od četiri promatrana formata nije imao manje prodajnih mjesta nego godinu ranije.
Marže pale u većini kategorija
Podaci AZTN-a pokazuju i promjene u prosječnim bruto trgovačkim maržama.
Najviše prosječne marže kod prehrambenih proizvoda u 2025. godini zabilježene su kod pekarskih i konditorskih proizvoda, a zatim kod svježeg voća i povrća.
U sedam od osam promatranih kategorija prosječni pokazatelj bruto trgovačke marže bio je niži nego godinu ranije.
Pad se kretao od 0,3 postotna boda kod pekarskih proizvoda do 1,9 postotnih bodova kod osnovnih prehrambenih proizvoda.
Jedina kategorija u kojoj je zabilježeno povećanje bila su bezalkoholna pića i voda, kod kojih je prosječna marža porasla za 0,3 postotna boda.
AZTN pritom napominje da su tržišni udjeli pojedinih poduzetnika prikazani u rasponima jer su izračunani na temelju podataka koje su sami poduzetnici označili poslovnom tajnom.
Podaci za 2025. tako pokazuju dvostruku sliku hrvatske maloprodaje: ukupni prihodi rastu, broj prodajnih mjesta također raste, ali najveći dio tržišta i dalje je koncentriran u rukama relativno malog broja velikih trgovaca.
