Hrvatska je u svibnju zabilježila 885 izdanih građevinskih dozvola, što je 11,6 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Još je izraženiji pad vrijednosti planiranih radova, koja je s prošlogodišnjih 649,3 milijuna eura pala na 444,8 milijuna eura, odnosno za čak 31,4 posto.
Riječ je o pokazateljima koji upućuju na usporavanje investicijske aktivnosti, što bi se u idućem razdoblju moglo odraziti na cijeli građevinski sektor – od investitora i projektanata do izvođača radova te brojnih obrtnika koji posluju u građevinarstvu.
Od ukupnog broja dozvola, 793 ih je izdano za zgrade, što čini 89,6 posto svih dozvola, dok su 92 dozvole ili 10,4 posto izdane za ostale građevine, među kojima su ceste, mostovi, pruge i cjevovodi.
Na godišnjoj razini broj dozvola za zgrade smanjen je za 12,1 posto, a za ostale građevine za 7,1 posto.
Novogradnja i dalje prednjači
Prema vrstama radova, 80,2 posto svih dozvola odnosno 710 izdano je za novogradnju, dok je 175 dozvola ili 19,8 posto izdano za rekonstrukcije postojećih objekata.
Dozvolama izdanim tijekom svibnja predviđena je izgradnja 1.520 stanova, a njihova prosječna površina iznosi 93,8 četvornih metara.
Pad traje od početka godine
Negativan trend nije ograničen samo na svibanj. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u prvih pet mjeseci 2026. godine izdana ukupno 4.161 građevinska dozvola, što je 16,3 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.
Za projekte obuhvaćene tim dozvolama predviđena je vrijednost radova od 2,85 milijardi eura, što je također manje nego u prvih pet mjeseci 2025. godine.
Iako građevinarstvo i dalje ostaje jedan od najvažnijih sektora hrvatskog gospodarstva, najnoviji statistički podaci pokazuju da se tempo novih investicija usporava, što bi u nastavku godine moglo utjecati i na potražnju za građevinskim uslugama te angažman obrtnika i drugih izvođača radova.
