Građane, banke, teleoperatere i kreditne posrednike očekuju značajne promjene na tržištu potrošačkog kreditiranja. Vlada je u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima, kojim se pooštravaju pravila odobravanja kredita, proširuje zaštita potrošača i uvodi jedinstveni sustav nadzora svih sudionika na tržištu.
Kako je istaknuo potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić, novi zakon objedinjuje dosadašnje propise o potrošačkom i stambenom potrošačkom kreditiranju te u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europsku Direktivu CCD 2, koja donosi jedinstvena pravila za tržište potrošačkih kredita u Europskoj uniji.
Na udaru i kupnja mobitela na rate
Jedna od najvećih novosti jest proširenje primjene zakona na kreditne proizvode koji dosad nisu bili obuhvaćeni postojećim propisima.
To znači da će teleoperateri koji građanima omogućuju kupnju mobitela i drugih elektroničkih uređaja na rate ubuduće morati ishoditi odobrenje za rad kao vjerovnici te prije sklapanja ugovora obvezno provjeravati kreditnu sposobnost kupca.
Zakonom će biti obuhvaćeni i dopušteni minusi po tekućim računima, krediti bez kamata i naknada te kratkoročni krediti koji dospijevaju na naplatu u roku od tri mjeseca.
Istodobno se ukida dosadašnja gornja granica od 132.722,81 eura, što znači da će se ista razina zaštite potrošača primjenjivati bez obzira na vrijednost kredita.
Stroža pravila za oglašavanje i odobravanje kredita
Novi zakon donosi i strože uvjete za oglašavanje kreditnih proizvoda. Vjerovnici će morati potrošačima pružiti jasne, standardizirane i pravodobne informacije prije sklapanja ugovora kako bi lakše usporedili ponude i donijeli informiranu odluku.
Poseban naglasak stavlja se na detaljniju procjenu kreditne sposobnosti, čime se želi spriječiti prekomjerno zaduživanje građana i smanjiti rizik od financijskih poteškoća.
Mijenjaju se i pravila prijevremene otplate kredita. Potrošači će imati pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita, uključujući ne samo kamate nego i dio naknada plaćenih prilikom odobravanja kredita.
HNB dobiva veće ovlasti, uvodi se i savjetovanje o dugu
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na centralizirani sustav licenciranja i nadzora. Svi vjerovnici i kreditni posrednici, osim financijskih institucija koje nadzire Hanfa, morat će ishoditi odobrenje Hrvatske narodne banke (HNB) te poslovati pod njezinim stalnim nadzorom.
Ako HNB tijekom nadzora utvrdi da netko pruža kreditne usluge bez propisanog odobrenja, o tome će bez odgode obavijestiti Državno odvjetništvo.
Zakonom se dodatno uređuju i pravila prešutnog prekoračenja po tekućim računima. Najviši dopušteni iznos više neće smjeti biti veći od prosječnog redovnog mjesečnog priljeva potrošača na račun, čime se želi spriječiti prekomjerno korištenje minusa.
Kao novi mehanizam zaštite građana uvodi se i sustav savjetovanja o dugu, koji će organizirati FINA, uz mogućnost uključivanja i drugih institucija.
Ako Hrvatski sabor usvoji prijedlog, novi Zakon o potrošačkim kreditima trebao bi stupiti na snagu 20. studenoga ove godine.


