Hrvatska je prvi put dobila cjelovitu procjenu geološkog potencijala za trajno geološko skladištenje ugljikova dioksida (CO₂), čime je stvorena stručna osnova za razvoj budućih projekata hvatanja, transporta, korištenja i trajnog skladištenja emisija stakleničkih plinova. Objavila je to Agencija za ugljikovodike (AZU).
Riječ je o dosad najopsežnijoj analizi hrvatskog podzemlja, koja pokazuje gdje i u kojim količinama Hrvatska može sigurno i trajno skladištiti ugljikov dioksid. U Agenciji ističu kako bi rezultati mogli imati važnu ulogu u dekarbonizaciji industrije, privlačenju novih investicija i jačanju energetske sigurnosti države.
U okviru projekta izrađena su tri ključna dokumenta: Atlas geološkog skladištenja CO₂ za kopneni dio Republike Hrvatske, Atlas geološkog skladištenja CO₂ za hrvatski dio jadranskog bazena te Integrirana studija izvodljivosti za lokaciju Bockovac.
Prema rezultatima, panonski bazen raspolaže teorijskim kapacitetom od približno 346 milijuna tona CO₂, dok hrvatski dio jadranskog bazena ima dodatni potencijal od oko 717 milijuna tona. Ukupno gledajući, Hrvatska raspolaže s više od milijardu tona potencijalnog skladišnog kapaciteta.
Posebno perspektivnim lokacijama smatraju se iscrpljena plinska polja u Jadranu te geološke strukture dravske depresije, koje bi u budućnosti mogle postati važna odredišta za trajno zbrinjavanje ugljikova dioksida iz industrijskih postrojenja.
Bockovac pokazuje kako spojiti skladištenje CO₂ i proizvodnju zelene energije
Posebnu pozornost privlači studija za lokaciju Bockovac u Osječko-baranjskoj županiji, koja potvrđuje tehničku mogućnost istodobnog trajnog skladištenja CO₂ i proizvodnje geotermalne energije.
Prema procjenama stručnjaka, na toj bi se lokaciji tijekom 30 godina moglo trajno pohraniti oko 19 milijuna tona ugljikova dioksida, uz istodobno iskorištavanje geotermalne energije kao obnovljivog izvora. Takav pristup mogao bi postati primjer održivog povezivanja tehnologija za smanjenje emisija i proizvodnju čiste energije.
Novi regulatorni okvir za buduće projekte
Objavljene studije predstavljaju stručnu podlogu za provedbu novog Zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa, kojim se uspostavlja jedinstveni regulatorni okvir za razvoj geološkog skladištenja ugljikova dioksida te hrvatsko zakonodavstvo dodatno usklađuje s europskim propisima.
Istodobno Agencija za ugljikovodike provodi projekt financiran kroz Instrument za tehničku potporu Europske unije, u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i međunarodnim konzorcijem stručnjaka.
Projekt će biti dovršen u siječnju 2027. godine, a njegov je cilj izraditi cjelovit regulatorni i provedbeni okvir koji će omogućiti učinkovit razvoj budućih projekata hvatanja, transporta, korištenja i trajnog geološkog skladištenja ugljikova dioksida u Hrvatskoj.
