Koliko je zapravo financijski stabilan život građana koji rade, primaju plaću i redovito podmiruju račune? Jedan podatak Državnog zavoda za statistiku daje prilično neugodan odgovor: gotovo svaki treći stanovnik Hrvatske ne može iz vlastitih sredstava podmiriti nepredviđeni trošak od 494 eura.
Takva je situacija zabilježena kod 31,2 posto stanovnika Hrvatske u 2025. godini. Nije riječ o velikom iznosu u kontekstu današnjih životnih troškova, no za značajan dio građana čak i takav izdatak predstavlja problem.
Slična je slika i na razini Europske unije. Prema podacima Eurostata, nepredviđene financijske troškove iz vlastitih sredstava ne može podmiriti 29,2 posto stanovnika EU-a. Godinu ranije taj je udio iznosio 30 posto, što znači da je zabilježeno tek blago poboljšanje.
Hrvatska je, dakle, i dalje iznad europskog prosjeka.
U Grčkoj svaki drugi stanovnik nema financijsku rezervu
Najlošija situacija među članicama EU-a zabilježena je u Grčkoj, gdje čak 50,5 posto stanovništva ne može podmiriti nepredviđeni izdatak. Slijede Latvija s 43,7 posto i Bugarska s 42,4 posto.
Najbolje rezultate ima Nizozemska, u kojoj je takvih građana 15,3 posto. Malta i Češka dijele sljedeće mjesto s 18,7 posto.
Razlike su velike, ali ni europski prosjek ne ostavlja mnogo prostora za zadovoljstvo. Gotovo 30 posto stanovnika EU-a nema financijsku rezervu za situacije koje se mogu dogoditi praktički svakome.
Plaća stiže, računi se plaćaju, ali za štednju ne ostaje
Iza ovih brojki ne moraju nužno stajati nezaposleni ili građani bez redovitih prihoda. Problem je i u kućanstvima koja uredno podmiruju svoje obveze, ali im nakon hrane, stanovanja, režija i drugih troškova ne ostaje dovoljno za stvaranje ušteđevine.
A onda je dovoljan jedan kvar automobila, pokvareni hladnjak ili neplanirani popravak u stanu da se kućni budžet nađe u problemima.
Eurostat mogućnost podmirivanja takvih izdataka smatra jednim od važnih pokazatelja ekonomske sigurnosti i kvalitete života. Nije teško razumjeti zašto: financijska stabilnost ne mjeri se samo time koliko netko zarađuje, nego i time može li podnijeti neplanirani trošak bez zaduživanja ili odricanja od osnovnih potreba.
Podaci za Hrvatsku pokazuju da je upravo tu problem. Za gotovo trećinu stanovnika ni 494 eura nije iznos koji mogu izdvojiti iz vlastitih sredstava.


