Plaćanje na rate godinama je jedan od načina na koji trgovci privlače kupce i potiču prodaju. No, novi Zakon o potrošačkom kreditiranju donosi promjene koje bi mogle utjecati i na poslovanje trgovina koje same financiraju kupnju, bez posredovanja banke ili izdavatelja kartice.
Ključna je razlika u tome tko kupcu odobrava obročnu otplatu. Ako rate omogućuje banka putem kartice, trgovac samo prihvaća takav način plaćanja. No, kada samostalno dogovara obročnu otplatu i preuzima rizik naplate, trgovac može dobiti status vjerovnika, a time i dodatne zakonske obveze.
Kada trgovac postaje vjerovnik?
Takav model čest je pri prodaji mobitela, tehničke opreme, namještaja i druge robe koju kupac plaća u nekoliko obroka, izravno prema dogovoru s trgovcem.
U tim slučajevima trgovac ne koristi kreditni limit koji je kupcu prethodno odobrila banka, nego sam financira kupnju. Prema novim pravilima, takav odnos može biti obuhvaćen propisima o potrošačkom kreditiranju.
Jedna od obveza koja proizlazi iz novog zakona jest procjena kreditne sposobnosti kupca prije sklapanja ugovora. Pritom se uzimaju u obzir prihodi, postojeće financijske obveze i druge relevantne okolnosti koje pokazuju može li potrošač uredno podmirivati rate.
Ipak, za nove vjerovnike, uključujući trgovce koji ulaze u tu kategoriju, predviđeno je prijelazno razdoblje. Ova obveza počet će se primjenjivati 1. lipnja 2027.
Širi se krug kredita obuhvaćenih zakonom
Novim zakonom regulacija se proširuje na pojedine oblike beskamatnih kredita, kratkoročne kredite s ograničenim naknadama te određene ugovore povezane s platnim karticama koji omogućuju odgođeno plaćanje ili obročnu otplatu.
Istodobno se ukida dosadašnja gornja granica iznosa potrošačkog kredita od 132.722,81 eura.
Vjerovnici će morati raspolagati relevantnim i točnim podacima pri procjeni kreditne sposobnosti, a detaljnije kriterije i metodologiju propisat će Hrvatska narodna banka. Pojedini subjekti i proizvodi imat će dodatno vrijeme za prilagodbu: za nove vjerovnike i kreditne posrednike rok je 1. lipnja 2027., a za ugovore povezane s platnim karticama koji omogućuju odgođenu naplatu ili obročnu otplatu 1. siječnja 2028.
Upozorenje koje će morati pratiti kreditne oglase
Promjene zahvaćaju i oglašavanje. Kreditne ponude morat će sadržavati jasno upozorenje: „Oprez! Zaduživanje nije besplatno.”
Pojačavaju se i pravila informiranja potrošača prije sklapanja ugovora, uključujući obvezu dostave propisanih predugovornih informacija sudionicima kreditnog odnosa.
Zakon preciznije uređuje i prijevremenu otplatu. Pri smanjenju ukupnog troška kredita uzimat će se u obzir i troškovi naplaćeni prilikom njegova odobravanja. Naknada za prijevremenu otplatu moći će se naplatiti samo na dio iznosa koji u razdoblju od 12 mjeseci premašuje 10.000 eura.
Pomoć dužnicima koji više ne mogu plaćati
Vjerovnici će morati pravodobno prepoznati potrošače koji imaju ili bi mogli imati poteškoće s otplatom te im ponuditi odgovarajuće mjere za olakšavanje podmirivanja obveza. Te se odredbe primjenjuju već od 20. studenoga 2026., uključujući subjekte i kredite za koje su pojedine druge zakonske obveze odgođene.
Potrošačima će na raspolaganju biti i besplatna elektronička usluga savjetovanja o dugu koju će pružati Financijska agencija, uz mogućnost uključivanja udruga za zaštitu potrošača.
Među novostima je i takozvano pravo na zaborav za osobe koje su preboljele rak. Nakon deset godina od završetka liječenja podaci o ranijoj onkološkoj dijagnozi neće se moći koristiti pri sklapanju police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom.
Ministarstvo financija ističe da cilj zakona nije ograničavanje prodaje na rate, nego sprječavanje prekomjernog zaduživanja građana. No, trgovci koji samostalno financiraju kupnju morat će provjeriti pripadaju li novoj kategoriji vjerovnika i pravodobno prilagoditi svoje poslovanje pravilima koja će se na njih primjenjivati od lipnja sljedeće godine.


