Stopa inflacije u Hrvatskoj, mjerena indeksom potrošačkih cijena dobara i usluga, u lipnju 2026. iznosila je 4,5 posto na godišnjoj razini, dok je u odnosu na svibanj zabilježen pad od 0,4 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Nakon što je u svibnju inflacija dosegnula 5,2 posto, potvrđen je nastavak usporavanja rasta cijena i prekid višemjesečnog trenda ubrzavanja inflacije. Lipanjski podaci tako pokazuju drugi uzastopni mjesec smirivanja inflacijskih pritisaka.
Analiza glavnih komponenti indeksa potrošačkih cijena pokazuje da inflacijski pritisci i dalje dolaze iz nekoliko jasno izraženih sektora.
Na godišnjoj razini u lipnju su porasle cijene svih glavnih komponenti, osim industrijskih neprehrambenih proizvoda, koji bilježe pad od 0,6 posto u odnosu na lipanj 2025. godine. Najveći doprinos inflaciji i dalje dolazi iz sektora energije, gdje su cijene više za 13,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Slijede usluge s rastom od 8,1 posto, što potvrđuje nastavak snažnog rasta troškova u segmentima poput ugostiteljstva, prijevoza i osobnih usluga.
Cijene hrane, pića i duhana porasle su za 1,8 posto, što upućuje na stabilizaciju prehrambenog dijela potrošačke košarice nakon razdoblja izraženijih poskupljenja.
Mjesečna usporedba pokazuje smirivanje cijena
U odnosu na svibanj 2026., većina komponenti indeksa bilježi pad cijena. Energija je pojeftinila za 2,9 posto, industrijski neprehrambeni proizvodi za 0,6 posto, a hrana, piće i duhan za 0,2 posto.
Jedini izuzetak su usluge, koje su u lipnju porasle za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Ukupno gledano, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u lipnju su na mjesečnoj razini porasle tek 0,1 posto, što upućuje na nastavak postupnog smirivanja inflacijskih kretanja.
Prema prvoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u lipnju 2026. iznosila je 4,2 posto, dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast od 0,1 posto.
U usporedbi sa svibnjem, kada je godišnja stopa iznosila 4,9 posto, riječ je o dodatnom usporavanju inflacije.
U europodručju je inflacija u lipnju iznosila 2,8 posto, što znači da Hrvatska i dalje bilježi osjetno višu stopu rasta cijena od prosjeka eurozone.
Višu inflaciju od Hrvatske u lipnju imale su Litva s 5,5 posto i Bugarska s 5,3 posto.
Što to znači za obrtnike i poduzetnike
Iako se inflacija postupno usporava, podaci pokazuju da se pritisci na troškove poslovanja i dalje zadržavaju u ključnim segmentima gospodarstva.
Za obrtništvo i male poduzetnike posebno su važna tri trenda:
- energija ostaje najjači inflacijski faktor unatoč mjesečnom padu
- usluge i dalje bilježe rast cijena, što povećava troškove poslovnih procesa
- hrana i industrijski proizvodi stabiliziraju se, ali bez značajnijeg pada cijena
Drugim riječima, inflacija se više ne ubrzava, ali i dalje ostaje na razini koja izravno utječe na strukturu troškova u poslovanju.
Lipanjski podaci DZS-a i Eurostata potvrđuju ulazak Hrvatske u fazu postupnog hlađenja inflacije. Ipak, energija i usluge ostaju ključni izvori cjenovnih pritisaka, dok se ostatak potrošačke košarice postupno stabilizira.
Za obrtnike i poduzetnike to znači da će se, unatoč pozitivnom trendu usporavanja inflacije, i dalje morati računati na selektivne, ali i dalje značajne troškovne pritiske u poslovanju.
