Hrvatski sabor usvojio je po hitnom postupku izmjene Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija, čime se preciznije uređuje završna faza postupanja u slučaju propasti banke – kada pokušaji sanacije ne uspiju i institucija odlazi u likvidaciju.
Riječ je o dijelu šireg paketa kojim Hrvatska usklađuje zakonodavstvo s pravilima Europske unije u upravljanju bankarskim krizama. Dok jedan zakon uređuje sanaciju i pokušaj spašavanja banaka, ovaj definira scenarij „najgoreg ishoda“ – kako se raspodjeljuju gubici i tko snosi teret kada banka propadne.
Ključna poruka za građane i poduzetnike jest da se razina zaštite depozita ne mijenja. Depoziti do 130.000 eura i dalje su osigurani putem Hrvatske agencije za osiguranje depozita.
Kako je istaknuto u saborskoj raspravi, izmjene se ne odnose na novac štediša, već na strukturu kapitala banaka i način na koji se gubici raspoređuju među ulagateljima.
Najvažnija novost je preciznije definiranje hijerarhije vjerovnika. Uvodi se novi isplatni red za tzv. nepovlaštene neosigurane dužničke instrumente, koji se sada nalaze između „običnih“ tražbina i podređenih obveza.
U praksi to znači veću pravnu sigurnost i predvidljivost – investitori će unaprijed znati koliki rizik preuzimaju, a u slučaju propasti banke jasno je tko prvi snosi gubitke.
Time se Hrvatska dodatno usklađuje s pravilima uvedenima nakon globalne financijske krize, čiji je cilj spriječiti da trošak spašavanja banaka pada na teret poreznih obveznika.
Kraj spašavanja banaka javnim novcem
Europski regulatorni okvir, poznat kroz direktivu o oporavku i sanaciji banaka (BRRD), temelji se na načelu da bankarske krize prvenstveno snose vlasnici i investitori.
Upravo to je jedna od ključnih promjena u odnosu na razdoblje prije financijske krize 2008. godine, kada su države često spašavale banke javnim sredstvima.
Zakon donosi i promjene u donošenju odluka u kriznim situacijama. Hrvatska narodna banka i Hanfa ubuduće će morati tražiti suglasnost Ministarstva financija za odluke koje mogu imati fiskalne ili šire sistemske posljedice.
Time se želi osigurati koordiniran odgovor u situacijama koje mogu utjecati na stabilnost financijskog sustava.
Važno i za realni sektor
Iako se zakon primarno odnosi na banke, njegova stabilizacijska uloga važna je i za poduzetnike i obrtnike. Stabilan bankarski sustav preduvjet je dostupnog financiranja, posebno u kriznim razdobljima.
Jasnija pravila o propasti banaka smanjuju neizvjesnost na tržištu i jačaju povjerenje investitora, što dugoročno utječe i na uvjete kreditiranja gospodarstva.
Usvajanje zakona po hitnom postupku rezultat je potrebe brzog usklađivanja s europskim pravilima, ali i dio šireg procesa jačanja otpornosti hrvatskog financijskog sustava. Zajedno sa zakonom o sanaciji banaka, ove izmjene zatvaraju regulatorni okvir – od pokušaja spašavanja do jasno definiranog scenarija kada to više nije moguće.
