Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska mogle bi povećati produktivnost rada za čak 10 do 15 posto širom primjenom digitalnih tehnologija, posebno softverskih rješenja i alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Pokazuje to najnovije redovno ekonomsko izvješće za Europsku uniju koje je objavila Grupacija Svjetske banke.
U kontekstu relativno sporog rasta gospodarstva Europske unije, koje se trenutno povećava po stopi od oko jedan posto godišnje, takav rast produktivnosti mogao bi imati snažan učinak. Veća produktivnost potaknula bi gospodarski rast, omogućila povećanje plaća te dodatno ojačala stabilnost i otpornost radnih mjesta.
Izvješće pod nazivom Uspon inovacija: povećanje potencijala za radna mjesta i gospodarski rast u srednjoj i istočnoj Europi pokazuje da regija ulazi u novu razvojnu fazu. Tijekom posljednja dva desetljeća zemlje srednje i istočne Europe značajno su se približile prosjeku EU-a zahvaljujući integraciji u europsko tržište i uključivanju u međunarodne lance vrijednosti.
No, kako ističu iz Grupacije Svjetske banke, budući rast sve će više ovisiti o inovacijama i digitalnoj transformaciji gospodarstva. To znači veća privatna ulaganja, ali i učinkovitije usmjeravanje kapitala prema najproduktivnijim poduzećima.
Posebno važnu ulogu u tom procesu ima brže prihvaćanje novih tehnologija, ponajprije u sektoru malih i srednjih poduzeća. Upravo ta poduzeća čine okosnicu gospodarstava u regiji, ali često sporije uvode digitalna rješenja koja povećavaju učinkovitost i konkurentnost.
Produktivnost kao temelj budućeg rasta
Direktorica Svjetske banke za Europsku uniju Anna Akhalkatsi ističe kako je srednja i istočna Europa u posljednjih dvadeset godina ostvarila značajan napredak:
Očuvanje tog napretka ovisit će o povećanju produktivnosti, kroz širu primjenu digitalnih tehnologija, snažnija ulaganja u vještine te jasna i predvidiva pravila koja poduzećima omogućuju inoviranje i rast.
Drugim riječima, digitalne tehnologije postaju ključni alat za stvaranje kvalitetnijih radnih mjesta i dugoročne otpornosti gospodarstva.
Unatoč pozitivnim trendovima, izvješće upozorava i na određene slabosti. U Bugarskoj, Hrvatskoj, Poljskoj i Rumunjskoj izdvajanja za istraživanje i razvoj i dalje su relativno niska. Ona iznose manje od 1,5 posto BDP-a, dok prosjek u Europske unije iznosi oko 2,2 posto.
Osim toga, poduzeća u tim državama manje ulažu u tzv. nematerijalnu imovinu – poput softvera, podataka, istraživanja ili poboljšanja upravljačkih procesa. Primjerice, u Poljskoj takva ulaganja čine oko 26 posto ukupnih korporativnih ulaganja, dok je europski prosjek 37 posto.
Digitalizacija malih poduzeća kao veliki razvojni potencijal
Poseban izazov predstavlja sporija digitalna transformacija manjih poduzeća, posebno u Bugarskoj i Rumunjskoj. Nedovoljna digitalizacija ograničava njihovu produktivnost, ali istovremeno predstavlja i velik neiskorišteni potencijal rasta.
Šire i brže uvođenje digitalnih tehnologija – od poslovnog softvera do rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji – moglo bi značajno povećati učinkovitost poslovanja, poboljšati konkurentnost i omogućiti prelazak prema djelatnostima s većom dodanom vrijednošću.
Za zemlje srednje i istočne Europe sljedeća faza gospodarskog razvoja neće se temeljiti na jeftinijoj radnoj snazi, nego na znanju, inovacijama i digitalnim tehnologijama. Ulaganja u digitalnu infrastrukturu, razvoj vještina i istraživanje postaju ključni preduvjeti za dugoročni rast.
Ako uspiju ubrzati digitalnu transformaciju gospodarstva, Bugarska, Hrvatska, Poljska i Rumunjska mogle bi ne samo povećati produktivnost nego i osigurati brži gospodarski rast, veće plaće i otpornija radna mjesta u digitalnom dobu.
