Hrvatskom gospodarstvu će do 2030., tj. za pet godina, uz postojeću stopu rasta BDP-a nedostajati od 450.000 do 500.000 stranih radnika, što znači da, ako ne želimo paralelna društva, treba hitno raditi na uključivanju tih radnika u našu zajednicu, rečeno je u četvrtak, tijekom konferencije Hrvatske gospodarske komore “EDUkarijera – Obrazovanjem do zanimanja budućnosti”.
Savjetnik predsjednika HGK Petar Mišević i prorektor Sveučilišta Sjever ustvrdio je da se hrvatsko gospodarstvo trenutno susreće s gorućim problemom nedostatka kvalificirane radne snage. Smatra kako je izuzetno važno da se obrazovni programi prilagode, mijenjaju i revidiraju te da na taj način prate potrebe tržišta rada.
Kazao je i da Hrvatska mora imati osmišljene obrazovne politike te nove politike u području prihvata strane radne snage, obzirom da većina stranaca koji u ovom trenutku rade na području RH dolazi ne samo iz jugoistočne Europe već i iz Azije.
“Integracija tih radnika u RH traži široku suradnju ne samo poslodavaca i državnih institucija nego i jedinica lokalne uprave i samouprave”, rekao je Mišević, dodavši kako se ne može dopustiti da se stvore paralelna društva već da se mora raditi na modelima po kojima će se te skupine radnika integrirati. Naglasio je i da će Hrvatska zbog niskog prirodnog prirasta u idućim godinama, odnosno desetljećima, imati izuzetnu potrebu za radnom snagom.
“Već možemo govoriti da će hrvatskom gospodarstvu oko 2030. godine, dakle za pet godina, s ovakvim rastom BDP-a trebati od 450.000 do 500.000 stranih radnika”, rekao je Mišević, koji smatra da treba razmišljati gdje će država naći te radnike i kakve će radnike dovesti u Hrvatsku.
Napomenuo je da se po tom pitanju ne može improvizirati već da treba naći sustavne modele, da se trebaju provoditi istraživanja i vidjeti gdje su poteškoće u institucijama, prihvatu, bržoj protočnosti u dobivanju radnih dozvola, sve kako bi se na taj način olakšale potrebe tvrtki i gospodarstva.
Glavni razlog za promjenu posla – niska plaća
Tamara Kraus iz Agencije za istraživanje Karika predstavila je rezultate istraživanja HGK vezano uz potrebe za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada. Naglasila je da je istraživanje obuhvatilo i građane i poslodavce, a pokazalo je da je barem polovina anketiranih radnika promijenila posao u posljednjih pet godina, s tim da posao češće mijenjaju mlade osobe i one s nižim primanjima.
Glavni razlog za promjenu posla je niska plaća, ali posao se mijenja i zbog loših međuljudskih odnosa, pokazalo je to istraživanje. Posao se, isto tako, mijenja i zbog nemogućnosti napredovanja. Pritom žene posao češće mijenjaju zbog loših međuljudskih odnosa ili zbog preopterećenosti, a muškarci najčešće zbog visine plaće ili bonusa koje dobivaju. Radnici, inače, očekuju da im je posao siguran, da imaju bonuse i da mogu napredovati.
S druge strane, kada poslodavci traže idealnog zaposlenika, očekuju pouzdanog timskog radnika te one koji imaju sposobnost rješavanja problema. Istraživanje je pokazalo i da 65 posto poslodavaca ima neki budžet za edukaciju zaposlenika, dok svega 28 posto poslodavaca ima budžet veći od 5.000 eura godišnje za edukaciju svojih zaposlenika.
Vezano uz pronalaženje radne snage, Kraus je rekla da je poslodavcima najteže pronaći ljude sa srednjom stručnom spremom. Ove se godine, inače, najviše traže radnici u proizvodnji, odnosno u građevinarstvu. Veća je potražnja i za administrativnim osobljem kao i za radnicima u trgovini i maloprodaji.
Nadalje, 41 posto anketiranih poslodavaca ili već zapošljava strane radnike ili ih ima namjeru zaposliti. Takvi poslodavci najveći problem vide u troškovima koje imaju prilikom zapošljavanja stranca. Poslodavci, pokazala je anketa, sa stranim radnicima iz dalekih zemalja uglavnom komuniciraju putem jednostavnih naredbi.
Pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Šimek ukazala je na izmjena i dopuna Zakona o strancima, za koje smatra da će olakšati poslodavcima pronalaženje radnika, budući da je dozvola za boravak i rad produžena na tri godine, dok je dozvola za boravak i rad za sezonske radnike produžena na devet mjeseci.
Isto tako, rekla je i da će biti olakšana i promjena zanimanja kod istog poslodavca, ali i promjena poslodavca. Dodatno, svi oni državljani iz trećih zemalja koji ostanu bez radnog odnosa moći će posao tražiti do 60 dana.
“Izmjene i dopune će svakako administrativno rasteretiti sve dionike u postupku – i poslodavce s jedne strane, ali i sve državne službenike”, naglasila je Šimek.
