Nakon mjeseci u kojima su građani i poduzetnici osjećali posljedice neprestanog rasta troškova, iz Hrvatske narodne banke stižu optimističnije prognoze. Inflacija bi u Hrvatskoj tijekom 2027. godine mogla znatno usporiti i spustiti se na razinu između 2 i 3 posto. Ipak, do smirivanja cijena još nije došlo, a već u prosincu moglo bi uslijediti i povećanje kamatnih stopa.
Takva očekivanja iznio je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Ante Žigman na marginama konferencije „Ekonomska politika u 2027.” Hrvatskog društva ekonomista.
Objašnjavajući razloge inflacije u Hrvatskoj, Žigman je istaknuo da je domaća potražnja prethodnih godina bila jedan od važnijih pokretača rasta cijena, no da je njezin utjecaj ove godine oslabio. Ni cijene hrane i industrijskih proizvoda nisu imale toliko snažan utjecaj na ukupnu inflaciju.
Glavni pritisak ove godine dolazio je s tržišta energije, gdje su cijene porasle više od 20 posto.
– Kada ne bi bilo ove situacije s rastom cijene energije i ove situacije na Bliskom istoku i u Ukrajini, vjerujem da bi inflacija bila na dugoročno održivoj razini od 2 posto – rekao je Žigman.
Inflacija bi se iduće godine mogla osjetno usporiti
Prema trenutačnim projekcijama, inflacija bi u 2027. godini mogla biti znatno niža nego ove godine. Očekivanja HNB-a kreću se između 2 i 3 posto, i za Hrvatsku i za Europsku uniju, a službene projekcije trebale bi biti objavljene početkom prosinca.
Jedna od pretpostavki takvog scenarija jest da cijene nafte, naftnih derivata i ostalih energenata iduće godine neće nastaviti rasti.
Dobra je vijest i smanjivanje razlike između inflacije u Hrvatskoj i eurozoni. Inflacijski diferencijal trenutačno iznosi 0,4 postotna boda, što je najmanja razlika otkako je Hrvatska uvela euro. U prethodnim godinama dosezao je i 2,4 postotna boda.
Ipak, optimistične prognoze ne znače da su inflacijski pritisci nestali. Inflacija je u listopadu ponovno porasla u odnosu na rujan, a ostale sastavnice potrošačkih cijena još ne pokazuju značajnije usporavanje.
Kamatne stope mogle bi porasti već u prosincu
Upravo zbog takvih kretanja Žigman ne isključuje mogućnost povećanja kamatnih stopa već u prosincu. Prema njegovim riječima, postoje velike šanse za takav potez, no konačna odluka ovisit će o podacima koji će biti dostupni početkom prosinca.
Dodatnu neizvjesnost donose geopolitičke okolnosti i njihova posljedica na tržište energenata. Cijena sirove nafte pala je gotovo 20 posto u posljednjih nekoliko dana, potaknuta optimizmom nakon izbora u SAD-u. Ipak, ostaje otvoreno pitanje hoće li se pad nastaviti ili će doći do novog preokreta, ovisno o političkim odlukama i razvoju međunarodnih okolnosti.
Za građane i poduzetnike eventualni rast kamatnih stopa znači i mogućnost skupljeg novog zaduživanja. Međutim, Žigman ne očekuje da će zbog toga građanima biti znatno otežan pristup kreditima. Istaknuo je da su banke u Hrvatskoj likvidne, stabilne i dobro kapitalizirane, a mogućnost dobivanja kredita ponajprije će ovisiti o financijskim mogućnostima svakog pojedinca.
Hrvatska se zadužuje povoljnije od Francuske, Italije i Grčke
Govoreći o stanju javnih financija, guverner HNB-a ocijenio je da će Ministarstvo financija nastojati zadržati proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a, što je važno za očuvanje kreditnog rejtinga zemlje.
Javni dug Hrvatske za 2026. godinu iznosi oko 55 posto BDP-a, odnosno ispod europskog referentnog praga od 60 posto.
Žigman smatra da je Hrvatska u dobroj poziciji kada je riječ o troškovima zaduživanja. Pritom je istaknuo da se država trenutačno zadužuje povoljnije od Francuske, Italije i Grčke.
Budući da postojeći javni dug ima fiksne kamatne stope, eventualno povećanje kamata odrazilo bi se ponajprije na novo zaduživanje. To bi donijelo određeni dodatni trošak za državu, ali prema Žigmanovoj procjeni ne bi ugrozilo stabilnost javnih financija.
