Hrvatska narodna banka (HNB) snizila je projekcije gospodarskog rasta te povisila očekivanja inflacije za ovu i iduće godine, upozoravajući na povećanu neizvjesnost zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Prema osnovnom scenariju, rast BDP-a mogao bi usporiti na oko 2,5 posto u 2026., dok se inflacija, mjerena nacionalnim indeksom, procjenjuje na 4,4 posto. Time su prognoze blago pogoršane u odnosu na ranije procjene.
Glavni razlog revizije su viši troškovi energenata i njihovo prelijevanje na cijene roba i usluga. Iako se očekuje postupno smirivanje cijena, rizici ostaju izraženi, osobito ako se sukob produlji.
U HNB-u ističu da će rast i dalje podupirati snažno tržište rada i veće korištenje EU fondova, ali uz slabiji rast realnih dohodaka, nepovoljnije uvjete financiranja i manju fiskalnu potporu.
Za 2027. predviđa se usporavanje inflacije na oko 2,7–2,8 posto, uz postupno smanjenje cjenovnih pritisaka, osim kod hrane gdje se očekuju odgođeni učinci rasta troškova.
Rizici i turizam
Rizici za gospodarstvo ovise ponajprije o kretanju cijena energenata. Dugotrajniji poremećaji mogli bi dodatno usporiti rast i potaknuti inflaciju, dok bi više kamatne stope i državne mjere mogle djelomično ublažiti pritiske.
Turizam je pod utjecajem “dvostranih rizika” – dio potražnje mogao bi se preliti u Hrvatsku, ali globalna nesigurnost i slabija povezanost mogli bi smanjiti dolaske, osobito iz udaljenih tržišta.
HNB je razradio i nepovoljne scenarije. U blažem, rast BDP-a pada na oko 2 posto, uz višu inflaciju od očekivane. U izrazito nepovoljnom scenariju rast bi mogao pasti ispod 2 posto, dok bi inflacija u 2026. dosegnula i oko 7 posto.
Takav razvoj događaja bio bi posljedica snažnijeg i dugotrajnijeg rasta cijena nafte i plina te jačanja inflacijskih očekivanja.
Tržište rada i plaće
Očekuje se usporavanje rasta zaposlenosti, uz i dalje nisku nezaposlenost. Daljnje zapošljavanje ovisit će o aktivaciji domaće radne snage i uvozu radnika.
Rast plaća također bi mogao usporiti, a realni rast biti ograničen zbog više inflacije.
Zaključno, HNB upozorava da će daljnji tijek gospodarskih kretanja uvelike ovisiti o razvoju geopolitičkih rizika i kretanju cijena energenata, koji ostaju ključni izvor neizvjesnosti.
