„Ja sam obrtnik, a ne bankomat!” Na prosvjedu zatraženo ukidanje obvezne članarine HOK-u

„Ja sam obrtnik, a ne bankomat!” Poruka je to koja je obilježila prosvjed „Dosta je nameta”, održan na zagrebačkom Zrinjevcu, na kojem su poduzetnici, obrtnici i mali iznajmljivači od Vlade zatražili promjene koje bi im, kako ističu, omogućile lakše i predvidljivije poslovanje.

Unatoč jakoj kiši, na skupu se okupilo nekoliko stotina ljudi. U organizaciji Udruge Glas poduzetnika (UGP) i udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače (SMOi), prosvjed je otvorio niz pitanja koja izravno pogađaju male poduzetnike: od poreznog opterećenja i inspekcijskih nadzora do novih administrativnih obveza, sidrenih cijena i obveznih članarina.

Među zahtjevima posebno se istaknulo ukidanje obveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) i turističkim zajednicama. Organizatori smatraju da bi poduzetnici i obrtnici trebali imati mogućnost sami odlučiti žele li biti članovi takvih organizacija, umjesto da im članstvo bude zakonska obveza.

Prosvjednici su pritom poslali i širu poruku: ne žele da ih se promatra isključivo kao izvor prihoda za državni proračun, nego traže predvidljivije uvjete rada, manje administracije i veće uvažavanje iskustva ljudi koji svakodnevno posluju na tržištu.

HOK i obvezna članarina ponovno u središtu nezadovoljstva

Pitanje obvezne članarine HOK-u ponovno se našlo u središtu javne rasprave o položaju hrvatskih obrtnika. Organizatori prosvjeda traže dobrovoljno članstvo i promjenu sustava u kojem obrtnici obvezno financiraju komorsku organizaciju.

Njihov je stav da pravo na zastupljenost i kvalitetnu podršku ne bi trebalo biti povezano s obveznim članstvom, nego s mogućnošću slobodnog izbora.

To pitanje nadilazi samu visinu članarine. U njegovoj je pozadini i rasprava o tome tko legitimno zastupa interese obrtnika, koliko su obrtnici zadovoljni postojećim sustavom te trebaju li imati veću slobodu u odlučivanju o tome kome će povjeriti zastupanje svojih interesa.

Sličan zahtjev organizatori imaju i za sustav turističkih zajednica. Traže donošenje zakona kojim bi se omogućilo dobrovoljno članstvo, a kao rok za njegovo donošenje naveli su kraj ljeta.

„Mi punimo taj proračun i vrijeme je da se naš glas čuje”

Predsjednik UGP-a Bruno Samardžić upozorio je na opterećenja s kojima se suočavaju mali poduzetnici. Uz ukidanje parafiskalnih nameta i obveznih članarina, zatražio je porezno rasterećenje rada kako bi veći dio prihoda ostajao poduzetnicima i njihovim zaposlenicima.

Posebno je kritizirao način na koji, prema njegovoj ocjeni, postupaju inspekcije.

– Na teren ne izlaze kako bi educirale i pomogle, nego da bi se naplatile – poručio je Samardžić.

Takav pristup, smatraju organizatori, dodatno otežava poslovanje poduzetnicima koji se već moraju prilagođavati čestim promjenama propisa i novim administrativnim zahtjevima.

– Mi punimo taj proračun i vrijeme je da se naš glas čuje – poručio je predsjednik UGP-a.

Predsjednik SMOi-ja Vedran Tomić također je upozorio na problem pravne nesigurnosti. Založio se za trajnost rješenja i dozvola kako poduzetnici ne bi morali strahovati od neprestanih promjena pravila prema kojima posluju.

Osvrnuo se i na nadzore Porezne uprave. Prema podatku koji je iznio, ovog je ljeta 450 nadzora završilo privremenim zatvaranjem objekata, što je deset puta više nego godinu ranije.

– Pa jesmo li mi njihovi neprijatelji? Mi nismo kmetovi koji gledaju tu u pod dok država vrši nad nama nasilje. Mi smo ti od čijeg kruha oni žive – poručio je Tomić.

Organizatori traže da se kod prekršaja, ondje gdje je to primjereno, omogući upozorenje i ispravljanje nepravilnosti prije izricanja kazne. Njihova je poruka da nadzor treba služiti i osiguravanju zakonitog poslovanja, a ne samo kažnjavanju.

„Kad treba uplaćivati doprinose, vrijedimo. Kad postajemo majke, ne vrijedimo”

Na prosvjedu su se čuli i problemi koji posebno pogađaju samozaposlene žene. Poduzetnica, umjetnica, dizajnerica i paušalna obrtnica Rafaela Pokos Vinković upozorila je na teškoće paušalnih obrtnika pri dobivanju bankarskih kredita, ali i na položaj obrtnica tijekom trudnoće i rodiljnog dopusta.

Istaknula je da naknade za komplikacije u trudnoći i rodiljni dopust, prema njezinoj ocjeni, ne odgovaraju stvarnim prihodima i doprinosima obrtnica.

– Trudne obrtnice i majke obrtnice bez obzira na svoje ostvarene prihode dobivaju bijedu od naknade za komplikacije ili porodiljni. Vrlo je zanimljivo, kad treba uplaćivati doprinose, mi vrijedimo kao poduzetnice, a kad trebamo postati majke, ne vrijedimo, jer smo trošak – rekla je Pokos Vinković.

Njezino upozorenje otvara pitanje socijalne sigurnosti samozaposlenih osoba, koje tijekom trudnoće i nakon rođenja djeteta mogu istodobno biti suočene s manjim prihodima i troškovima održavanja poslovanja.

Član Upravnog odbora UGP-a Dario Kožul govorio je o poreznom opterećenju rada i državnoj potrošnji, koju smatra jednim od glavnih uzroka inflacije u Hrvatskoj. Pritom se pozvao na prošlogodišnje izvješće Međunarodnog monetarnog fonda.

Prema brojkama koje je iznio, uz neto plaću od 1.500 eura poslodavac mora uplatiti još oko 1.100 eura u državni proračun. Kožul smatra da tako visoko opterećenje rada otežava povećanje plaća i konkurentnost poduzetnika, a istodobno je doveo u pitanje učinkovitost javnih sustava koji se financiraju tim sredstvima.

Upozorio je i na rast broja zaposlenih u četrdesetak državnih agencija. Prema podatcima koje je predstavio, njihov broj porastao je s 1.500 zaposlenih 2019. godine na 6.500 u 2026. godini.

Mali iznajmljivači traže kraj stalnih promjena pravila

Nezadovoljstvo nije ograničeno na obrtnike i poduzetnike. Potpredsjednica SMOi-ja Hana Matić upozorila je da su mali obiteljski iznajmljivači posljednjih godina suočeni s promjenama politike prema privatnom smještaju.

Podsjetila je da se prije desetak godina građane poticalo na otvaranje smještajnih kapaciteta radi privlačenja gostiju i razvoja gradskog turizma, a danas se, prema njezinoj ocjeni, prema malim iznajmljivačima primjenjuje znatno drukčiji pristup.

Naglasila je da su među njima brojni umirovljenici, branitelji i samohrani roditelji kojima prihod od iznajmljivanja pomaže podmiriti životne troškove. Smatra da ih se ne bi trebalo svoditi na pogrdne etikete poput „apartmandžija” i „rentijera”.

Poseban problem vidi u stalnom uvođenju novih poreza, viših paušala, dodatnih nameta i administrativnih obveza.

– Nova pravila nitko ne zna objasniti, ali svi znaju kolika je kazna – poručila je Matić.

Zato traži da predstavnici malih iznajmljivača i poduzetnika budu uključeni u izradu zakona i rad stručnih skupina koje odlučuju o pravilima koja će poslije morati primjenjivati.

Deset zahtjeva Vladi: ukidanje sidrenih cijena, manje nameta i niži PDV

Na završetku skupa članica Upravnog odbora UGP-a Kristina Bakula predstavila je deset zahtjeva koje dvije udruge upućuju Vladi.

Uz ukidanje obveznih članarina i parafiskalnih nameta, organizatori traže ukidanje sidrenih cijena i cjenika te izbacivanje baznih cijena iz zakona do 1. studenoga.

Njihovi zahtjevi obuhvaćaju:

• Dobrovoljno članstvo u HOK-u i turističkim zajednicama, uz donošenje zakona kojim bi se promijenio postojeći model.
• Upozorenja prije kažnjavanja za prekršaje, ondje gdje je to primjereno.
• Ukidanje dviju postojećih obveza za svaku novu obvezu koju država uvede.
• Povećanje osobnog odbitka na najmanje 800 eura, počevši od plaće za siječanj.
• Smanjenje PDV-a najkasnije do 2028. godine.
• Trajnost rješenja i dozvola, uz izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti prije drugog čitanja i usvajanja.
• Prestanak donošenja propisa po hitnom postupku kada se njima uvode nova pravila.
• Sudjelovanje poduzetnika i iznajmljivača u izradi propisa koji se odnose na njihovo poslovanje.
• Prestanak zapošljavanja osoba koje organizatori smatraju nepotrebnima u javnom sektoru.

Organizatori traže da se propisi donose uz sudjelovanje ljudi koji ih moraju provoditi u praksi, a ne bez dovoljno savjetovanja s onima na koje se odnose. Smatraju da bi takav pristup smanjio broj nejasnih pravila i troškove prilagodbe poslovanja.

„Sljedeći put pred vašim vratima”

Organizatori su poručili da prosvjed na Zrinjevcu neće biti kraj njihovih aktivnosti. Najavili su praćenje saborskih rasprava, sudjelovanje u javnim savjetovanjima i obraćanje državnim institucijama, a ako bude potrebno, i institucijama Europske unije.

– Pratit ćemo svako saborsko čitanje. Disat ćemo vam za vratom na svakom savjetovanju. Kucat ćemo na vrata svake institucije Hrvatske, pa ako treba i EU-a – poručila je Kristina Bakula.

Upozorila je da će se poduzetnici i mali iznajmljivači, ako njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni, ponovno okupiti.

– Sljedećeg puta pred vašim vratima – poručila je Vladi.

A hoće li Vlada odgovoriti na zahtjeve i otvoriti razgovor o obveznim članarinama, poreznom opterećenju i novim administrativnim obvezama, vrijeme će pokazati. Organizatori su svoje zahtjeve iznijeli, a sada očekuju konkretne poteze. Najavili su da će pratiti daljnje odluke i nastaviti pritisak ako procijene da se njihovi problemi ignoriraju.