Iskustvo koje poduzetnik stječe godinama, osobito kada se suočava s problemima koje nije moguće riješiti jednostavnim pretraživanjem interneta, može biti presudno za opstanak i razvoj poslovanja. Upravo zato iskusni poduzetnici i menadžeri okupljeni u udruzi SENTOR besplatno mentoriraju vlasnike malih i srednjih poduzeća, pomažući im u donošenju važnih poslovnih odluka.
Dosad su na taj način mentorirali više od 200 poduzetnika u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, a cilj im je proširiti program na cijelu Hrvatsku. O tome je bilo riječi na konferenciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i udruge SENTOR – Klub poduzetnika seniora pod nazivom „Iskustvo nikada ne zastarijeva”.
Ne nude savjete koji se naplaćuju, nego iskustvo iz prve ruke
Predsjednik SENTOR-a Ante Mandić, poduzetnik koji je 1992. pokrenuo danas uspješnu IT tvrtku IN2, istaknuo je da iskusni poduzetnici mlađima mogu pomoći upravo u situacijama u kojima se poslovanje nađe pred neočekivanim preprekama.
– Mentori iz naše udruge SENTOR ne naplaćuju svoje usluge niti nešto prodaju. Svi rade pro bono i time mogu iskrenije reći što misle o problemima s kojima se suočavaju njihovi mentiji. Nije cilj dati im savjete, nego ih kroz susrete i razgovore navesti da sami dođu do potrebnih rješenja – poručio je Mandić.
SENTOR je osnovan prije pet godina uz pomoć i savjete slične nizozemske udruge, a danas okuplja oko 40 mentora. U članstvo mogu ući poduzetnici i menadžeri stariji od 55 godina koji imaju najmanje deset godina iskustva u vođenju poduzeća.
Prema Mandićevim riječima, upravo je prijenos iskustva ono što razlikuje ovakav oblik mentoriranja od uobičajenog poslovnog savjetovanja.
– Mentora raznih danas ima više nego ikada i to je dobro, ali često se dogodi da većina pomaže tvrtkama kada rastu, a rijetko kada nešto zapne – upozorio je.
Iskustvo iz vlastitog poslovnog puta smatra posebno vrijednim jer je i sam prolazio kroz izazove koji su obilježili hrvatsko poduzetništvo tijekom posljednjih desetljeća.
– Dobro bi bilo da sam i ja imao mentora, ali toga nije bilo, kao ni startup kulture. Banke nisu bile baš izdašne u financiranju, a nije bilo ni fondova kao danas. Kada danas nekoga mentoriram, prepoznam mnoge situacije u kojima sam i sam bio. Nekad sam ih rješavao dobro, nekad loše, ali sam ih preživio. Uz mentore to danas može biti lakše – rekao je Mandić.
S čim se poduzetnici najčešće bore?
Među najčešćim izazovima s kojima se javljaju poduzetnici su rast poslovanja, financiranje, organizacija posla i izrada poslovnih planova.
Mandić je naglasio da SENTOR, uz podršku HUP-a, povezuje iskusne poduzetnike i menadžere s vlasnicima malih i srednjih poduzeća kojima je potrebna pomoć u donošenju važnih odluka.
Direktorica HUP-ove udruge malih i srednjih poduzetnika Anny Brusić ocijenila je suradnju vrlo pozitivnom. HUP, kako je objasnila, nema vlastite resurse za provedbu takvog mentorstva pa je suradnju sa SENTOR-om prepoznao kao način pružanja konkretne podrške poduzetnicima.
Program se provodi od 2022. godine, uz djelomičnu financijsku podršku HUP-a. Mentoriranje obično traje oko tri mjeseca, tijekom kojih se poduzetnici sastaju sa svojim mentorima, bez naknade za njihove usluge.
Poduzetnici zainteresirani za sudjelovanje mogu se javiti udruzi SENTOR i ispuniti upitnik, nakon čega im se dodjeljuje odgovarajući mentor.
Hrvatska zaostaje u produktivnosti, a problem su i ulaganja
Osim prijenosa iskustva između generacija poduzetnika, na konferenciji je otvoreno i pitanje jednog od većih strukturnih problema hrvatskoga gospodarstva – nedovoljno snažnog rasta produktivnosti.
Analitičar Velimir Šonje upozorio je da Hrvatska, unatoč dobrom gospodarskom rastu posljednjih godina, zaostaje za zemljama srednje i istočne Europe u rastu produktivnosti.
Kao primjer naveo je Poljsku, u kojoj je rast produktivnosti rada kontinuirano za više od jednog postotnog boda godišnje brži nego u Hrvatskoj.
Razloge vidi ponajprije u preniskim poslovnim ulaganjima, osobito u sofisticirane tehnologije, ali i u institucionalnom okruženju koje, prema njegovoj ocjeni, ne potiče dovoljno ulaganja u inovacije.
Šonje je upozorio i na odnos prema novim tehnologijama. Pozivajući se na istraživanje Ipsosa, naveo je da su ispitanici u Hrvatskoj među najskeptičnijima u Europskoj uniji kada je riječ o očekivanim učincima novih tehnologija na budućnost i kvalitetu života.
Takav odnos prema promjenama može otežavati razvoj, zbog čega je poduzetnicima, smatra, važno od početka graditi organizacijsku psihologiju i korporativnu kulturu svojih tvrtki.
Drugim riječima, ulaganje u poslovanje ne svodi se samo na opremu, tehnologiju i financije. Važno je i kako se organizira rad, prihvaćaju promjene te razvija identitet poduzeća.
Iskustvo starijih radnika postaje sve važnije
Šonje je istaknuo i da demografska kretanja te nedostatak radnika dodatno povećavaju važnost iskustva starijih zaposlenika.
Prema brojkama koje je iznio na konferenciji, Hrvatska već ima više od 40.000 zaposlenih osoba starijih od 65 godina te više od 30.000 umirovljenika koji istodobno rade.
U takvim okolnostima znanje i iskustvo starijih zaposlenika mogu imati sve važniju ulogu, ne samo u svakodnevnom poslovanju nego i u prijenosu znanja na mlađe kolege i buduće poduzetnike.
Poruka konferencije bila je jasna: iskustvo se ne može preuzeti s interneta, ali se može prenijeti s čovjeka na čovjeka. Za poduzetnika koji se suočava s ozbiljnim poslovnim problemom razgovor s nekim tko je već prošao sličnu situaciju može biti vrijedan korak prema rješenju.
