S otprilike 2300 poslovnih subjekata koji se bave preradom i proizvodnjom drva u kojima je zaposleno 30-ak tisuća radnika, ta gospodarska grana sve više se suočava s problemom likvidnosti zbog pada izvoza, dok uvoz raste, ističu iz Hrvatske gospodarske komore.
Stanje u drvoprerađivačkoj industriji nije obećavajuće, u 2023. godini najvećima su promet i prihodi pali u rasponu od pet do 55 posto, a u prosjeku 30 posto.
Pored toga, narudžbe u svim važnijim sortimentima za 2024. godinu su pale pa je planiranje na razini godine neizvjesno, a uočen je i pritisak na spuštanje cijena. Proizvođači su već snižavali cijene tijekom protekle godine, ali napetost se nastavila i sada postaje upitno imaju li prostora za daljnja smanjenja cijena. U ovim uvjetima tvrtke se trude zadržati zaposlenost, a zbog navedenih okolnosti velik broj ih je u problemima likvidnosti i povećanja zaliha te su zatražene mjere za održavanje likvidnosti, kažu u komori.
Izvoz pao za 253 milijuna eura
Prema podacima za 2023. godinu, Hrvatska je izvezla drva, drvnih proizvoda i namještaja u vrijednosti 1,4 milijarde eura. U odnosu na 2022. godinu izvoz je smanjen za 15 posto, odnosno za 253 milijuna eura.
Najviše je izvožena sirovina, odnosno drvo i drvni proizvodi, u ukupnoj vrijednosti 1,1 milijardi eura. Finalnih proizvoda od drva, to jest namještaja, izvezeno je za svega 333 milijuna eura pa je omjer je 77 naprama 23 posto u korist izvoza sirovina.
Piljene građe izvezeno je u vrijednosti 454, a ogrjevnog drveta i paleta za 167 milijuna eura. Što se namještaja tiče, sjedala su sa 160 milijuna eura najzastupljenija u izvozu. Izvoz ostalog namještaja te njegovih dijelova iznosio je 132 milijuna eura.
Furnira je izvezeno u vrijednosti 101 milijuna, a građevinske stolarije 83 milijuna eura.
Ogroman uvoz, najviše namještaja
S druge strane, u 2023. godini u Hrvatsku je uvezeno proizvoda od drva i namještaja u vrijednosti 1,1 milijarde eura što čini povećanje za tri posto, odnosno za 34 milijuna eura više u odnosu na prethodnu godinu. Udio proizvoda od drva u ukupnom uvozu iznosi tri posto.
Najviše je uvezeno namještaja i dijelova za njega, u vrijednosti 324,8 milijuna eura.
Iz HGK ističu da su vodeća uvozna tržišta Bosna i Hercegovina sa 153 milijuna eura vrijednosti uvezene robe, slijede Austrija sa 146 milijuna eura, Italija sa 125 milijuna eura, Njemačka sa 117 milijuna eura i Slovenija sa 112 milijuna eura.
Iako je uvriježeno mišljenje da su Hrvatske šume te koje najviše sudjeluju u izvozu drvne mase umjesto da se ona na domaćem tlu preoblikuje u finalni proizvod, takvo mišljenje, prema onome što smo doznali iz spomenute državne firme ne drži vodu.
Na upit Hrvatskim šumama o tome koliko trupaca prodaju na domicilnom tržištu, a koliko izvezu, odgovoreno je da se na njihov javni poziv mogu javiti samo tvrtke sa sjedištem u Hrvatskoj.
Gotovo sva se godišnja proizvodnja, tvrde iz Hrvatskih šuma, proda domaćoj drvnoj industriji. Tek negdje pet posto sortimenata, za koje naše tvrtke nisu iskazale interes i nisu ih povukle ugovorima, stavlja se na javna nadmetanja. Na njih se mogu prijaviti i ostale kompanije iz zemlje i inozemstva.
Hrvatske šume: Kontinuirano obnavljamo šume
Količine raspoložive sirovine kojima gospodare Hrvatske šume mnogostruko su manje od kapaciteta drvoprerađivača, zbog čega nije uvijek moguće zadovoljiti sve potrebe na tržištu. No, kao i sa svim drugim materijalima i sirovinama, kupci su slobodni potrebnu robu kupiti bilo gdje u okruženju. Ističu da se na njihove javne pozive u prosjeku se javi oko 700 tvrtki.
Kažu da su u 2023. godini proizvele su 6,08 milijuna kubičnih metara bruto drvne mase. Istodobno je posađeno 9.085.042 komada sadnica, uglavnom iz rasadnika Hrvatskih šuma.
Iz Hrvatskih šuma negiraju i uvriježeno mišljenje o opadanju površina pod šumama. Tvrde da kontinuirano obnavljaju šume na području kojim gospodare, tako da su te površine konstantne i stabilne. Jedino smanjenje u površina šuma jest ono koje je na meti gradnje infrastrukturnih objekata po županijama i hektari koji se vraćaju bivšim vlasnicima.
