U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je na kraju prosinca 2024. bilo 208.677 zaposlenih, što je 0,6 posto ili 1.277 manje nego na kraju studenog iste godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
U obrtu je bilo 190.829 zaposlenih, a u djelatnostima slobodnih profesija njih 17.848.
Broj zaposlenih pao je u 15 područja djelatnosti, u rasponu od 0,2 posto u djelatnostima građevinarstva te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi do 5,3 posto u rudarstvu i vađenju.
Broj zaposlenih u djelatnosti stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti ostao je na razini studenoga 2024.
Pad u čak 17 županija
Promatrano po županijama porast broja zaposlenih ostvaren je samo u Sisačko-moslavačkoj županiji i to za 0,4 posto.
Pad je uočljiv u 17 županija i u rasponu je od 0,1 posto u Brodsko-posavskoj županiji do 2,4 posto u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U Zagrebačkoj, Vukovarsko-srijemskoj i Istarskoj županiji broj zaposlenih ostao je na razini iz studenoga 2024., pokazuju podaci DZS-a.
Obrtnici su zanemareni
Pad broja zaposlenih u obrtu odražava težak položaj obrtnika u Hrvatskoj, koji se suočavaju s nizom izazova. Naime, uz sve veća davanja državi, obrtnici nisu porezno rasterećeni kao ostali poduzetnici, što stvara dodatni pritisak na njihov rad.
U prošlogodišnjoj poreznoj reformi obrtnici su nažalost ostali po strani, bez olakšica koje bi im pomogle da lakše prebrode ekonomske teškoće. U tom kontekstu, smanjenje broja zaposlenih u obrtima može se promatrati i kao posljedica neprepoznavanja specifičnih potreba i izazova današnjeg obrtnika.
Uz sve to, obrtnicima je poskupio i komorski doprinos koji tek stiže na naplatu, a što dodatno opterećuje njihove poslovne troškove. Vrijeme je da se Hrvatska obrtnička komora napokon trgne i počne raditi u interesu svojih članova.
Čekaju se konkretne mjere
Krovna obrtnička komora bi trebala aktivno lobirati za bolje uvjete, porezna rasterećenja i konkretne mjere koje bi pomogle obrtnicima da prežive i opstanu na tržištu.
Daljnje nečinjenje može dovesti do još lošije statistike, s daljnjim padom broja obrtnika i zaposlenih u tom sektoru, što bi imalo negativne dugoročne posljedice za cijelo gospodarstvo.
