Dok se u Hrvatskoj donosi novi Zakon o obrtu i sve glasnije zaziva ukidanje obveznog komorskog doprinosa zbog očite nesposobnosti i otuđenosti vodstva Hrvatske obrtničke komore (HOK), naši susjedi iz Bosne i Hercegovine pokazuju kako izgleda zakonodavstvo koje štiti, a ne guši obrtnike – posebno one najranjivije.
Toni Kraljević, dopremijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i federalni ministar financija, u razgovoru za Raport otkrio je ključne detalje nove fiskalizacije, naglasivši kako obrtnici koji se bave starim i tradicionalnim zanatima u Federaciji BiH neće biti uključeni u sustav fiskalizacije.
Prema riječima Kraljevića, cilj je jasan: očuvati tradicionalne obrte koji nisu samo posao, već živi simbol kulturnog identiteta i povijesnog nasljeđa. Upravo zato su, novim Zakonom o fiskalizaciji transakcija – koji stupa na snagu nakon završetka parlamentarne procedure – stari i tradicionalni zanati, kako su definirani Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima, izričito izuzeti od fiskalizacije.
Toni Kraljević: Očuvanjem ovih zanata jača se mala i održiva ekonomija
Dopremijer Federacije BiH pritom je jasno dao do znanja da tradicionalni obrtnici nisu teret sustavu, već njegova vrijednost. Oni, ističe, aktivno doprinose turizmu, lokalnom razvoju i očuvanju znanja koje se ne može naučiti iz priručnika niti zamijeniti industrijskom proizvodnjom.
“Stari tradicionalni zanati čuvaju priču našeg kulturnog identiteta i prenose znanja koja su se stoljećima njegovala. Svaki ručno izrađeni predmet nosi autentičnost, vještinu i ljubav majstora, stvarajući most između prošlih i budućih generacija. Oni obogaćuju turističku ponudu, privlače posjetitelje i omogućavaju lokalnim zajednicama da žive od svojih tradicija. Istovremeno, očuvanjem ovih zanata jača se mala i održiva ekonomija, a mladi dobivaju priliku učiti jedinstvene vještine koje industrijska proizvodnja ne može zamijeniti, kazao je Kraljević.
No, to nije sve.
Novi Zakon o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH predviđa i dodatne olakšice te podršku malim obrtnicima, trgovinama i ugostiteljskim objektima koji nisu u sustavu PDV-a, piše Raport.
Drugim riječima – zakon prepoznaje realnost malog poduzetništva i prilagođava se ljudima na terenu, a ne obrnuto.
Lekcija za Hrvatsku
Dok Federacija BiH fiskalizaciju koristi kao alat koji razlikuje velike od malih, industriju od tradicije, mi i dalje ustrajavamo na modelu „svi isto“, bez obzira na veličinu, prihod, vrstu djelatnosti ili društvenu vrijednost obrta.
I dok se u BiH stari zanati štite zakonom, u Hrvatskoj se obrtnike dodatno opterećuje, a Hrvatska obrtnička komora koja bi ih trebala zastupati – sve češće ignorira glas svojih članova.
Pitanje je samo jedno:
Ako to mogu naši susjedi – zašto Hrvatska ne može?
Pa ne može zato što zakonodavac u Hrvatskoj u ovom trenutku nema ozbiljnog sugovornika koji je u stanju jasno i argumentirano artikulirati potrebe svojih članova.
Hrvatska obrtnička komora to odavno više nije.
HOK je danas birokratska ljuštura, samodostatna institucija koja postoji prvenstveno zbog sebe same, a ne zbog obrtnika koje bi trebala zastupati. Umjesto da bude štit obrtnika, HOK je postao pasivni promatrač.
Dok obrtnici traže rasterećenje, razumijevanje i diferencirani pristup – HOK šuti.
Dok se nameću novi nameti i obveze – HOK klima glavom.
Rješenje? Ukinuti HOK
Ne reformirati. Ne „osvježiti vodstvo“. Ne čekati još jedan mandat.
Ukinuti model koji se dokazano pokazao neučinkovitim, skupim i odvojenim od realnog života obrtnika.
Obrtnicima ne treba komora koja ih ne zastupa.
Treba im glas. A HOK to odavno više nije.
I upravo zato država nema što čekati.
Novi Zakon o obrtu se donosi sada. Ovo je trenutak u kojem se odlučuje hoće li se sustav konačno prilagoditi obrtnicima ili će se ponovno sačuvati institucija koja je izgubila svrhu.
Svako odgađanje znači još jednu propuštenu priliku i još jedan udarac na one koji pune proračun, a zauzvrat ne dobivaju ništa.
