Hrvatski cestovni teretni prijevoz suočava se s nizom međusobno povezanih problema koji sve snažnije utječu na poslovanje i dugoročnu održivost sektora, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca.
Prijevoznici se istodobno suočavaju s rastućim troškovima rada, nestabilnim cijenama energenata i promjenama u globalnim opskrbnim lancima. Uz to, europska industrija raste sporije nego ranije, što smanjuje dinamiku potražnje za prijevozom.
U takvom okruženju cestovni prijevoz preuzima najveći teret prilagodbe, što dodatno povećava operativne pritiske na tvrtke.
Ključni izazov postaje kronični nedostatak profesionalnih vozača. Procjenjuje se da u Europi nedostaje gotovo pola milijuna vozača, što ograničava rast kapaciteta i otežava normalno funkcioniranje sektora.
Iako su prihodi u posljednjih pet godina porasli za 63,9 posto, rast po zaposlenom znatno je sporiji, što pokazuje da produktivnost ne prati širenje poslovanja.
Istodobno, troškovi rada rastu više od 11 posto godišnje, što dodatno opterećuje poslovanje.
Dnevnice kao dodatni izvor pritiska
Poseban problem predstavlja sustav dnevnica, koji u Hrvatskoj nije mijenjan od 2019. godine i iznosi oko 30 eura.
U usporedbi s time, dnevnice su znatno više u drugim državama: u Bosni i Hercegovini oko 50 eura, u Sloveniji 80 eura, a u Austriji 90 eura.
To smanjuje atraktivnost rada u Hrvatskoj i tjera poslodavce na dodatna povećanja plaća, što povećava ukupne troškove.
Europska pravila, uključujući Mobility Package, mijenjaju način rada prijevoznika kroz nova pravila o kabotaži, povratku vozila i digitalnim tahografima.
Time regulativa više nije samo administrativni okvir, već izravno utječe na konkurentnost i strukturu troškova.
Iako se količina prevezene robe povećava, struktura prijevoza se mijenja. Sve je više kratkih i hitnih isporuka, što znači više praznih kilometara i veći pritisak na rokove.
Rezultat je veći operativni angažman bez proporcionalnog rasta učinkovitosti i prihoda.
Hrvatska kao važna, ali zahtjevna logistička točka
Cestovni prijevoz čini oko 72 posto ukupnog prijevoza robe u Hrvatskoj, a gotovo trećina prihoda dolazi iz inozemnih tržišta.
Hrvatska ima i snažnu geostratešku poziciju jer sudjeluje na sva četiri europska TEN-T koridora, što otvara prostor za razvoj logistike i intermodalnog prijevoza, ali i dodatno povećava kompleksnost poslovanja.
Stručnjaci upozoravaju da dosadašnji model više nije održiv. Bez jačanja produktivnosti, rješavanja problema radne snage i smanjenja regulatornog pritiska, sektor će se i dalje suočavati s rastom troškova i slabljenjem konkurentnosti.


