Svjetska potražnja za zlatom dosegnula je u 2024. godini najvišu razinu otkada Svjetsko vijeće za zlato (WGC) objavljuje podatke, a veliki kupci bile su ponovo središnje banke, posebno u četvrtom tromjesečju.
Potražnja je lani dosegnula 4.974,5 tona i bila je veća za jedan posto nego u 2023. godini, izračunali su u WGC-u u tromjesečnom izvješću, objavljenom u srijedu.
Središnje banke bile su i lani motor potražnje, kupivši nešto više od tisuću tona plemenitog metala, i to treću godinu zaredom.
Najviše je zlata po podacima udruge kupila poljska središnja banka, osiguravši za rezerve 90 tona, a slijede Indija i Turska.
U razdoblju od listopada do prosinca središnje monetarne institucije zemalja širom svijeta pojačale su tempo kupnji i nabavile 333 tone zlata, za 54 posto više nego na kraju 2023. godine, izračunao je WGC na temelju prijavljenih kupnji i procjena ostalih transakcija.
Investitori su pak kupili 1.180 tona zlata, najviše u četiri godine.
Središnje banke igrat će i u 2025. godini vodeću ulogu, procjenjuju u WGC-u, a mogli bi im se pridružiti i ulagači u ETF fondovima, posebno budu li kamatne stope snižene i nestabilne, napominje analitičarka WGC-a Louise Street.
“Glavne bi teme ove godine trebale biti geopolitička i makroekonomska neizvjesnost i potražnja za zlatom kao instrument za pohranu bogatstva i zaštitu od rizika”, dodala je Street.
Zlato je lani na fizičkom tržištu poskupjelo 27 posto, najviše od 2010., budući da su ulagači bili u potrazi za sigurnom imovinom i da je američka središnja banka snizila kamatne stope.
U srijedu njegove su cijene dosegnule novu rekordnu razinu zbog pojačanih trgovinskih napetosti u odnosima Kine i SAD-a.
U Europi zlato je na fizičkom tržištu poskupjelo jedan posto, na 2.869,79 dolara po unci. Na terminskom tržištu u SAD-u cijena mu je porasla za 0,7 posto, na 2.895,86 dolara.
