Vlada je u Sabor poslala paket poreznih izmjena kojim se mijenjaju pravila za paušalne obrte. Za 83,4 posto paušalnih obrtnika opterećenje se, prema Vladinim podacima, neće povećati, ali za one s prihodima iznad 40.000 eura slijede veći priznati porezni izdaci i veći doprinosi. Najviše će promjenu osjetiti obrtnici koji se približavaju granici od 60.000 eura.
- Što se mijenja za paušalce?
- Najveći udar na paušalce između 50.000 i 60.000 eura
- Isplati li se ostati paušalac?
- Koliko će paušalci ukupno više plaćati?
- Promjene i za iznajmljivače
- Velike kompanije dobit će potpuno drukčiji porezni tretman
- Mirovine: porez bi se potpuno ukinuo
- PDV: promjene od 1. siječnja 2027.
- Što trebaju napraviti paušalni obrtnici?
Paušalni obrt godinama je jedan od najjednostavnijih načina ulaska u poduzetništvo. Upravo zbog jednostavnijeg poreznog sustava mnogi obrtnici odlučuju se na paušalno oporezivanje, no novi Vladin prijedlog pokazuje da bi poslovanje pri vrhu paušalnih razreda uskoro moglo postati osjetno skuplje.
Ključna granica je 40.000 eura godišnjih primitaka.
Do tog iznosa, prema predloženim izmjenama, nema povećanja opterećenja kroz promjene koje se odnose na šesti i sedmi porezni razred. Nakon 40.000 eura situacija se mijenja.
Što se mijenja za paušalce?
Vlada predlaže izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima se priznati izdaci više neće određivati jednako za sve paušalne razrede.
Za prvih pet poreznih razreda, odnosno za primitke do 40.000 eura godišnje, pravila ostaju bez predloženog povećanja opterećenja.
Za šesti i sedmi razred priznati izdaci postupno se smanjuju.
| Godišnji primici | Porezni razred | Priznati izdaci prema prijedlogu |
|---|---|---|
| do 40.000 € | 1. – 5. razred | 85 % |
| 40.000,01 – 50.000 € | 6. razred | 70 % |
| 50.000,01 – 60.000 € | 7. razred | 55 % |
To praktično znači da će se kod većih primitaka povećati dio prihoda koji se uzima u obzir pri određivanju porezne obveze.
Vlada pritom navodi da se promjene neće odnositi na većinu paušalnih obrtnika.
„Ovim poreznim izmjenama neće biti tretirano 83,4 posto naših obrtnika“, poručio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić.
Najveći udar na paušalce između 50.000 i 60.000 eura
Još važnija promjena dolazi kroz Zakon o doprinosima.
Za obrtnike koji posluju u šestom i sedmom poreznom razredu predlaže se povećanje koeficijenta za obračun doprinosa.
| Godišnji primici | Dosadašnji koeficijent | Novi koeficijent | Povećanje mjesečne obveze |
|---|---|---|---|
| 40.000,01 – 50.000 € | 0,40 | 0,45 | 12,5 % |
| 50.000,01 – 60.000 € | 0,40 | 0,50 | 25 % |
Drugim riječima, paušalni obrtnik koji prijeđe 40.000 eura neće imati samo drugačiji porezni tretman nego i veću mjesečnu obvezu doprinosa.
Kod obrtnika u najvišem paušalnom razredu povećanje mjesečne obveze doprinosa trebalo bi iznositi 25 posto.
To je posebno važno za obrte koji svake godine posluju blizu granice od 50.000 ili 60.000 eura jer će i mala promjena prihoda imati veći utjecaj na ukupno porezno i doprinosno opterećenje.
Isplati li se ostati paušalac?
Upravo će to za dio obrtnika biti najvažnije pitanje.
Ministar Ćorić poručio je da paušalci u šestom i sedmom razredu, ako smatraju da imaju veće stvarne izdatke, mogu prijeći na vođenje poslovnih knjiga.
To nije bez razloga važno.
Kod paušalnog oporezivanja sustav je jednostavniji jer se porezna obveza ne temelji na klasičnom obračunu stvarnih prihoda i rashoda kao kod obrta koji vode poslovne knjige. Obrtnik koji ima visoke stvarne troškove poslovanja zato bi nakon predloženih promjena trebao usporediti oba modela.
Primjerice, obrtnik koji ima veće troškove materijala, opreme, vozila, najma, podizvođača ili drugih poslovnih usluga može imati drugačiju računicu od obrtnika koji gotovo da nema poslovnih rashoda.
Zato granica od 40.000 eura više nije samo pitanje ulaska u viši paušalni razred, nego može postati trenutak za novu računicu poslovanja.
Koliko će paušalci ukupno više plaćati?
Vlada u prijedlogu ne daje jednu univerzalnu svotu povećanja za svakog obrtnika jer konačan učinak ovisi o ostvarenom prihodu, poreznom razredu i obvezama doprinosa.
Ono što je jasno jest smjer promjene:
| Razina primitaka | Promjena |
|---|---|
| Do 40.000 € | Nema predloženog povećanja kroz 6. i 7. razred |
| 40.000,01 – 50.000 € | Veća porezna osnovica + 12,5 % veća mjesečna obveza doprinosa |
| 50.000,01 – 60.000 € | Još veća porezna osnovica + 25 % veća mjesečna obveza doprinosa |
Zbog toga će obrtnicima koji se približavaju višim razredima biti posebno važno pratiti prihod i pravodobno napraviti projekciju troškova i poreznih obveza.
Promjene i za iznajmljivače
Porezne izmjene ne odnose se samo na klasične paušalne obrte.
Vlada predlaže i povećanje donje granice paušalnog poreza po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu ili objektu za robinzonski smještaj za I. i II. kategoriju jedinica lokalne samouprave prema indeksu turističke razvijenosti.
| Kategorija JLS | Dosadašnja donja granica | Predložena donja granica |
|---|---|---|
| I. kategorija | 100 € | 150 € |
| II. kategorija | 70 € | 100 € |
Mijenjaju se i iznosi koji vrijede ako predstavničko tijelo lokalne jedinice ne donese vlastitu odluku.
| Kategorija JLS | Dosadašnji iznos | Predloženi iznos |
|---|---|---|
| I. kategorija | 200 € | 225 € |
| II. kategorija | 135 € | 150 € |
Konačan iznos poreza tako će i dalje ovisiti o kategoriji turističke razvijenosti i odluci konkretne jedinice lokalne samouprave.
Velike kompanije dobit će potpuno drukčiji porezni tretman
Dok se kod paušalaca mijenja način obračuna porezne obveze i doprinosa, za velike i srednje poduzetnike Vlada predlaže posebnu mjeru protiv prekomjernih profitnih marži.
Riječ je o jednokratnom porezu na dobit za porezno razdoblje 2026. godine.
Mjera bi se odnosila na oko 1.800 velikih i srednjih poduzetnika koji više od 50 posto vrijednosti roba i isporuka roba i usluga ostvaruju u Hrvatskoj.
Prekomjerna profitna marža utvrđivala bi se usporedbom marže ostvarene u 2026. s prosječnom profitnom maržom iz 2023., 2024. i 2025. godine.
Ako je marža u 2026. 15 posto veća od prosječne marže prethodne tri godine, prekomjerna marža oporezivala bi se stopom od 50 posto.
Premijer Andrej Plenković rekao je da je sama najava mjere već imala preventivni učinak na formiranje cijena.
Mirovine: porez bi se potpuno ukinuo
Istim paketom predlaže se i ukidanje oporezivanja mirovina.
Sada se porezna obveza umanjuje za 50 posto za dio mirovine koji podliježe porezu na dohodak po nižoj stopi. Vlada predlaže da se to umanjenje poveća na 100 posto.
Primjer koji je Vlada predstavila:
| Mirovina | Osobni odbitak | Oporezivi dio | Dosadašnji porez | Prema prijedlogu |
|---|---|---|---|---|
| 800 € | 600 € | 200 € | 20 € | 0 € |
Prema procjeni Vlade, ukidanje poreza na dohodak na mirovine smanjilo bi prihode lokalnih jedinica za oko 180 milijuna eura.
PDV: promjene od 1. siječnja 2027.
Predložene su i izmjene Zakona o PDV-u kojima se hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskim pravilima o PDV-u za digitalno doba.
Promjene se odnose, među ostalim, na sustave OSS i IOSS, koji poduzetnicima olakšavaju prijavu i plaćanje PDV-a kod određenih prekograničnih usluga i internetske prodaje građanima u drugim državama članicama.
Preciznije će se definirati i prag od 10.000 eura za prodaju na daljinu unutar EU-a.
Predlaže se i promjena pravila za poklone male vrijednosti, pri čemu bi se neoporezivi iznos povećao s dosadašnjih 22 eura kvartalno na 100 eura godišnje po primatelju.
Što trebaju napraviti paušalni obrtnici?
Za većinu paušalaca neposredna promjena neće biti velika. No za one koji posluju pri vrhu sustava situacija je drukčija.
Tri brojke posebno treba zapamtiti: 40.000, 50.000 i 60.000 eura.
Do 40.000 eura ostaje postojeći režim priznatih izdataka. Od 40.000 eura počinju promjene, a između 50.000 i 60.000 eura opterećenje dodatno raste.
Zato bi obrtnici koji se približavaju tim granicama trebali prije konačnog donošenja zakona napraviti vlastitu računicu: koliko ih košta postojeći paušalni model, koliko će iznositi nove obveze te bi li im vođenje poslovnih knjiga, uz priznavanje stvarnih troškova, moglo biti povoljnije.
