Nelojalna građevinska konkurencija iz trećih zemalja uništava domaće, ali i europsko građevinarstvo, dok novac za investicije u infrastrukturu, često iz EU fondova, umjesto da podupre domaće gospodarstvo, prelijeva se izvan zajedničkog tržišta EU, rečeno je na konferenciji o nabavi građevinskih radova “Ponude ponuditelja iz trećih zemalja u postupcima javne nabave: prema pravednom tržištu građevinskih radova“.
Konferenciju je organizirala HUP-Udruga poslodavaca graditeljstva i Europska federacija građevinske industrije (FIEC).
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber kazala je da nepoštena konkurencija iz trećih zemalja, nepotpisnice međunarodnih sporazuma o javnoj nabavi, prije svega iz Turske i Kine, umjetno niskim cijenama koje im omogućuju državne subvencije, jeftinija radna snaga i niži standardi, predstavlja sve veću prijetnju europskom i hrvatskom građevinskom sektoru, radnim mjestima, ali i državnim proračunima i nacionalnim gospodarstvima.
“Angažiranjem nepoštene konkurencije iz trećih zemalja sredstva od investicija u infrastrukturu, umjesto da podupru domaća gospodarstva, prelijevaju se izvan zajedničkog tržišta EU. Situacija je vrlo ozbiljna, pa iz građevinskog sektora apeliraju na javne naručitelje koji usmjeravaju milijarde eura investicija u infrastrukturu da hitno počnu koristiti već postojeće alate u borbi protiv nepoštene konkurencije”, navela je Weber.
Po njoj, u Hrvatskoj je nužno što prije izmijeniti zakonodavni okvir i provoditi nadzor isplata plaća prema Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo kako bi se osigurala fer tržišna utakmica domaćim građevinskim kompanijama.
Analiza kompozicije troškova dostupnih kroz ponude na javnim natječajima između europskih i kineskih kompanija pokazuje da su troškovi kineskih kompanija na razini od svega 76 posto stvarnog troška EU kompanija. Analiza je pokazala da razlika nastaje na znatno nižim troškovima rada, ali i opreme i materijala, s obzirom da umjesto lokalne te kompanije koriste vlastitu operativu iz matičnih zemalja.
“U javnim nabavama je načelo izbora ekonomski najpovoljnija ponuda, a to nikako ne može biti ponuda koja umjetno niskim cijenama uništava domaći sektor”, smatra Weber.
Iz HUP-Udruge graditeljstva istaknuli su da je investicijski val u cestogradnju i obnovu željezničke infrastrukture kroz najave natječaja u Hrvatskoj procijenjen na 11,2 milijardi eura te da građevinski sektor u Hrvatskoj zapošljava 150 tisuća radnika i generira 6,3 posto BDP-a.
Nepoštena konkurencija i na natječajima ispod 10 mln eura
Predsjednik HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva Mirko Habijanec također navodi da nepoštena konkurencija iz trećih zemalja ugrožava građevinski sektor, narušava tržišnu ravnotežu i dovodi do gubitka radnih mjesta.
“Strani ponuđači iz trećih zemalja često koriste državne subvencije, jeftinu radnu snagu i niže standarde kako bi ostvarili nepravednu prednost. To slabi domaće kompanije koje imaju znanja i sposobnosti odraditi velike projekte, ali i smanjuje pozitivan impuls koji investicije u infrastrukturu trebaju imati na gospodarstvo, na državni proračun i na životni standard građana”, rekao je Habijanec, dodavši i da je problematično da u Hrvatskoj vidimo praksu prijavljivanja nepoštene konkurencije na javne natječaje sve niže vrijednosti, ispod 10 milijuna eura, što je izravna prijetnja kompletnom sektoru, ne samo najvećim kompanijama.
Postavio je pitanje kako je moguće da se europskim novcem financiraju projekti iz javnih natječaja na kojima rade ljudi s puno nižim plaćama nego u Europi. Naveo je da hrvatski graditelji samo traže lojalnu konkurenciju te da mogu odraditi sve projekte iz javnih natječaja, bez obzira na njihovu složenost.
Predstavnik Europske federacije građevinske industrije Afonso Brito rekao je da je u Europi sve veći broj projekata što se dodjeljuju predstavnicima izvođača iz trećih zemalja, a koji dolaze s niskim cijenama kojima europski izvođači ne mogu konkurirati. Misli da bi EU trebala imati sveobuhvatnu strategiju da se taj problem nelojalne konkurencije riješi, ali i snažniji pritisak javnosti na donositelje odluka unutar država.
Državna tajnica Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Dunja Magaš istaknula je da je građevinarstvo jedna od najpropulzivnijih domaćih gospodarskih grana te da je od 2015. broj radnika u toj djelatnosti godišnje rastao po prosječnoj stopi od šest posto godišnje. Navela je i da ministarstvo trenutno provodi oko 150 postupaka javne nabave samo u obnovi, ukupne vrijednosti 151 milijun eura. U zadnje dvije godine, rekla je, poništeno je 78 javnih nabava za 1.057 lokacija.
“Konkurencija iz trećih zemalja nameće nam potrebu za dodatnom pažnjom u očuvanju domaćih interesa, ali i osiguravanja ravnoteže u natjecanju”, navela je Magaš.
U raspravi izmjene pravilnika o dokumentaciji u javnoj nabavi
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek kaže da je Vlada svjesna nelojalne konkurencije iz trećih zemalja te da država provodi konkretne i snažne mjere kako bi zaštitila pošteno tržišno natjecanje. Po njemu, jedan od ključnih koraka koji se poduzima usklađivanje je pravnog okvira.
Istaknuo je da je u tijeku savjetovanje o izmjenama Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, kojim će se osigurati da naručitelji jasno definiraju pravila sudjelovanja gospodarskih subjekata iz trećih zemalja. Isto tako, Romek je otkrio da se već ove godine planira izmjena Zakona o javnoj nabavi, a čime bi se navedena anomalija trebala ispraviti.
“RH nije protiv otvorenog tržišta, ali smo za pravedno tržište. Neprihvatljivi su modeli po kojima europski i hrvatski poduzetnici moraju igrati po jednim pravilima, dok subjekti iz trećih zemalja ta pravila ne trebaju poštivati”, zaključio je Romek.
