Udruga Glas poduzetnika (UGP) upozorila je kako će novi rast cijena energenata posebno pogoditi mikro, male i srednje poduzetnike te je pozvala Vladu na donošenje hitnih mjera koje bi im olakšale poslovanje i smanjile troškove.
Kako navode iz UGP-a, upravo su mali poduzetnici i obrtnici prvi koji osjećaju posljedice rasta troškova i inflacijskih pritisaka.
„U takvim okolnostima nužno je pravodobno djelovati mjerama koje su realne, provedive i usmjerene na smanjenje troškova poslovanja“, poručili su iz UGP-a.
UGP je pritom iznio tri ključna prijedloga za rasterećenje poslovanja.
Prvi se odnosi na povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 100.000 eura. U udruzi ističu kako postojeći prag od 60.000 eura, s obzirom na inflaciju i rast troškova poslovanja, više ne odražava realne gospodarske uvjete. Povećanje praga, smatraju, značajno bi administrativno rasteretilo male poduzetnike i obrtnike te pojednostavnilo poslovanje.
Drugi prijedlog odnosi se na dosljednu primjenu načela oportuniteta u inspekcijskom nadzoru. Iz UGP-a upozoravaju kako je kaznena politika prema poduzetnicima često nerazmjerna, zbog čega smatraju da bi upozorenje trebalo biti pravilo, a kazna iznimka – osobito kod manjih i nenamjernih prekršaja.
Treća mjera odnosi se na povećanje neoporezivih primitaka na plaću. S obzirom na rast plaća i inflaciju, postojeći neoporezivi limiti više ne odgovaraju realnim uvjetima poslovanja, ističu u UGP-u, pa bi njihovo povećanje poslodavcima omogućilo dodatno rasterećenje troškova rada i fleksibilnije nagrađivanje zaposlenika.
Potrebne i dodatne mjere
Uz navedeno, UGP smatra važnim otvoriti raspravu i o dodatnim mjerama rasterećenja gospodarstva, poput skraćenja razdoblja bolovanja na teret poslodavca na najviše 15 dana te smanjenja PDV-a na hranu.
Iz udruge naglašavaju i važnost kontinuirane evaluacije regulatornih mjera i njihovog učinka na poslovanje mikro, malih i srednjih poduzetnika.
„Ključno je očuvati održivost poslovanja mikro, malih i srednjih poduzetnika“, poručuju iz UGP-a te pozivaju Vladu na hitan dijalog kako bi se pravodobno donijele mjere koje će očuvati radna mjesta, smanjiti pritisak na rast cijena proizvoda i usluga te omogućiti održivo povećanje plaća.
Obrtnici sve glasniji: kritike na račun HOK-a
Dok UGP iznosi konkretne prijedloge za rasterećenje gospodarstva, Hrvatska obrtnička komora (HOK) o ovoj temi zasad se nije javno oglasila – i to u trenutku kada obrtnici sve glasnije kritiziraju njezinu ulogu i način zastupanja njihovih interesa.
Naime, do petka 13. ožujka je u tijeku javna rasprava putem portala e-Savjetovanja o prijedlogu izmjena Zakona o obrtu, a upravo u tom procesu obrtnici otvoreno izražavaju nezadovoljstvo radom HOK-a te traže ozbiljne promjene u zakonskom okviru koji regulira njihov status.
I u komentarima po različitim poduzetničkim grupama na društvenim mrežama obrtnici upozoravaju kako Komora često ne zastupa njihove stvarne interese, dok istodobno ostaje jedna od rijetkih institucija u Hrvatskoj u kojoj je članstvo obvezno. Zbog toga sve češće traže promjene koje bi povećale transparentnost rada Komore, redefinirale njezinu ulogu i otvorile prostor za snažnije sudjelovanje obrtnika u odlučivanju.
Naime, iako je članstvo u HOK-u obavezno, obrtnik nema pravo niti birati svog predsjednika. U obrtničkoj zajednici sve se glasnije zaziva princip jedan član jedan glas.
Komora bez inicijative u ključnom trenutku
U takvom kontekstu dodatno upada u oči činjenica da HOK nije javno reagirao na upozorenja o novom rastu troškova energenata, iako upravo obrtnici spadaju među najosjetljivije skupine na rast operativnih troškova. Pogotovo prijevoznici.
Dok poduzetnička udruga s besplatnom članarinom ponovo iznosi konkretne prijedloge za rasterećenje poslovanja i pokušavaju otvoriti raspravu o nužnim promjenama, institucija koja formalno predstavlja obrtnike i ima prisilnu članarinu ponovno ostaje po strani.
Sve to događa se u trenutku kada obrtnici kroz javnu raspravu o Zakonu o obrtu jasno poručuju da žele snažnije, glasnije i konkretnije zastupanje svojih interesa.
Ako se takav trend nastavi, pitanje je koliko će dugo obrtnici biti spremni tolerirati situaciju u kojoj inicijative za poboljšanje uvjeta poslovanja dolaze izvan institucije koja bi im trebala biti najvažniji zastupnik.
