Uzroke rasta cijena hrane i drugih proizvoda te visoke inflacije ne treba tražiti samo u trgovačkim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata, poručili su iz Udruge Glas poduzetnika (UGP).
I dok se za 24. siječnja poziva na bojkot kupovine u trgovinama kako bi se ukazalo na problem visokih cijena, postavlja se pitanje tko je zapravo odgovoran za visoke cijene, stoji u priopćenju UGP-a.
Ističe se da Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane.
Stopa od 5 posto primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće. Ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda, ističe se u priopćenju.
Međustopa od 13 posto obuhvaća određene prehrambene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i voda (bezalkoholnih). Međutim, velik dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu stopu.
Stopa od 25 posto primjenjuje se na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića.
Jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi imaju PDV od 25 posto, što značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama.
PDV na većinu hrane 25 posto
„Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima. Visok PDV na prehrambene proizvode, među najvišima u EU, značajno povećava troškove. Dok osnovne namirnice nose stopu od 5 posto, većina hrane opterećena je PDV-om od 25 posto, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske”, navodi se u priopćenju UGP-a.
Dodaje se da, osim poreznog opterećenja, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove.
Uz to, navodi se, Hrvatska proizvodi tek 67 posto svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu.
Problemi se neće riješiti bez reformi
„Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo”, ističe UGP.
Stoga predlaže smanjenje PDV-a, odnosno uvođenje jedinstvene stope od 5 posto na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica.
UGP predlaže i reformu javnog sektora, digitalizaciju i optimizaciju kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi.
Udruga smatra i da treba poticati poljoprivredu, pri čemu bi fokus bio na proizvodnji i kupnji od lokalnih proizvođača i malih trgovaca.
Treba, smatra UGP, ukloniti i parafiskalne namete jer bi to značilo smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače.
Uz to, potrebna je transparentnost cijena, jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.
Umjesto površnih rješenja, nužna cjelovita reforma
„Trgovinski lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe – troškove koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena. Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Pitamo se je li ovo još jedan potez političara da se pažnja javnosti makne od nedavnih afera i smjene čak dva ministra u dva mjeseca”, navodi se u priopćenju.
Zaključuje se da, umjesto površnih rješenja i prebacivanja krivnje, Hrvatska treba cjelovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdravog i održivog gospodarstva.
„Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje domaće proizvodnje i suzbijanje korupcije ne moraju biti apstraktne ideje – to su preduvjeti za pravednije društvo u kojem građani neće biti žrtve sustava koji ih ignorira”, zaključuje se u priopćenju UGP-a.
