Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 3,7 posto, a u 2025. godini za 3,3 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih četiri posto u idućoj godini mogla usporiti na 3,5 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene na godišnjem brifingu za novinare.
Time je HNB blago naviše revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva, ali i inflacije u ovoj i idućoj godini.
Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2024. prognozirao gospodarski rast od 3,6 posto, a 3,2 posto u 2025. godini.
Prema toj ranijoj prognozi, rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u ovoj godini procijenjen je na 3,9 posto, a 3,4 posto u idućoj godini.
Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, rast realnog BDP-a u Hrvatskoj trebao bi znatno nadmašiti rast europodručja i nastaviti pridonositi realnoj konvergenciji. Naime, procjene su da će BDP na području zajedničke europske valute u ovoj godini u prosjeku iznositi 0,7 posto, a 1,1 posto u idućoj godini.
Tako, iako bi rast realnog BDP-a iduće dvije godine mogao usporiti, i dalje će ostati razmjerno snažan, procjene su HNB-a. Pritom, kako navodi, projicirani rast hrvatskog BDP-a poglavito odražava snažnu osobnu potrošnju, podržanu kretanjima na tržištu rada, investicije, podržane i fondovima EU-a, kao i robusnu državnu potrošnju.
Rizici za ostvarenja projekcija inflacije u 2025. i 2026. godini su uravnoteženi, ali izraženi. Rizici niže inflacije tako uključuju jače prelijevanje nižih cijena energije i drugih sirovina, smirivanje geopolitičkih napetosti, dugotrajnije učinke restriktivne monetarne politike, kao i nepovoljna kretanja u hrvatskom i europskom gospodarstvu.
Rizici više inflacije, pak, uključuju izraženiji rast plaća ili jači prijenos plaća na cijene, jačanje geopolitičkih napetosti, trend fragmentacije i deglobalizacije te utjecaj klimatskih promjena, kažu iz HNB-a.
