U zadnjih godinu dana smo vidjeli, a vidi se i sada, da u Hrvatskoj glavni doprinos inflaciji dolazi iz područja usluga, a dolazak turističke sezone bi mogao to i dalje potencirati, izjavio je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić na konferenciji “Dan hrvatskih financijskih institucija – održivo financiranje i razvoj gospodarstva”.
Cijene rastu sve dok se ne sretnu s opadajućim djelovanjem krivulje potražnje, odnosno sve dok ih ljudi više nisu spremni platiti, dodao je.
Vujčić kaže i kako se “često zaboravlja” da je u Hrvatskoj kumulativna stopa inflacije u razdoblju otkad je počela rasti druga najniža među zemljama srednje i istočne Europe, te da nižu kumulativnu stopu ima samo Slovenija, a tekuća stopa viša je nego u većini tih zemalja, ali još uvijek kumulativno “ne dostiže razine koju su te zemlje vidjele”.
Inflacija nastavlja rasti
Državni zavod za statistiku prošli tjedan je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u ožujku 2024. stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na ožujak 2023. godine, dok je u odnosu na prethodni mjesec, to jest veljaču ove godine, porasla za 0,9 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za usluge iznosi 6,6 posto, za skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan 4,7 posto, za industrijske neprehrambene proizvode bez energije 2,5 posto, a za energiju 1,4 posto.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,4 posto, usluge, za 0,4 posto, skupinu u kojoj su hrana, piće i duhan, za 0,3 posto, te energija, za 0,2 posto.
Imamo najveći rast cijena u Eurozoni
Hrvatska je u ožujku, po podacima Eurostata, imala najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini u Eurozoni, mjeren harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), za 4,9 posto.
Na mjesečnoj razini cijene mjerene HICP-om porasle su u Hrvatskoj u ožujku za 0,9 posto, trostruko snažnije nego u veljači.
